Inačica od 13. kolovoza 2021. u 03:09 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.765 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 21. prosinca 2021. u 20:02 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.165 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 1: '''Solenoid''' (zavojnica) je vrsta [[stanica\|staničnog]] vlakna koje nastaje u procesu pakiranja molekule [[DNK]]. Ključnu ulogu u tom procesu imaju [[histon]]i. Od osnovne jedinice pakiranja [[nukleosom]]a, koji nastaje namatanjem (1,65x<ref name="Latchman">u [[eukarioti\|eukariotskim]] stanicama; Latchman, David (2004). Eukaryotic Transcription Factors: Fourth Edition. London: Elsevier. str. 2–3.</ref> do 1,8X) molekule DNK oko [[histonski oktamer\|histonskog oktamer]]a (tvore ga nukleosomalni histoni, 2x H2A, 2x H2B, 2x H3, 2x H4, ukupno njih osam). Nastali nukleosomi se dalje povezuju odnosno pakiraju pomoću histona [[H1 (histon)\|H1]] čime nastaje tzv. 30 nm (nanometar) - [[kromatin\|kromatinsko vlakno]]. Nastalo vlakno zapetljava se dalje te nastaje 300 nm -vlakno ili solenoid. Ta je duljina u biti promjer [[interfaza\|interfaznog]] [[kromosom]]a.<ref>Pavlica, Mirjana. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori82.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije], E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb</ref><ref>[http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/A-grada%20stanice4.pdf Jezgra] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170202044808/http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=%2FUpload%2Fsec_001%2Fins_003%2F%C5%A0umarska%20botanika%2FA-grada%20stanice4.pdf \|date=2. veljače 2017. }}, Šumarski fakultet u Zagrebu, str. 15, slika namatanja nukleosoma u solenoid</ref> DNK pakiran u solenoide razlikuje se od DNK u nukleosomnom obliku, jer nije [[Transkripcija (biologija)\|prepisivački]] aktivan. Sve većim namatanjem solenoidi stječu rastuću sposobnost većeg namatanja tvoreći [[kromosom]]e. Sad već solenoidna zavojnica jedna oko druge tvori petlju, od 20 do 80.000 baznih parova, praćenu rozetom koja se sastoji od šest povezanih petlja, zatim zavojnicu i na kraju dvije [[kromatida\|kromatide]]. Konačni rezultatk je [[metafaza\|metafazni]] kromosom. Potpuno kondenzirani kromatin promjera je do 700 nm.<ref name="Latchman"/>

Solenoid (DNK): razlika između inačica