Stajnica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 24:
Selo Stajnica nalazi se na sjevero-istočnom dijelu današnje općine [[Brinje]], odnosno na krajnjem sjeveru [[Lika|Like]]. Ovo je područje tipični krš, koji obuhvaća krško Stajničko polje s okolnim brdskim predjelima i potok Jarugu koja ponire nedaleko od [[Jezerane|Jezerana]]. Stajničko polje nalazi se s južne strane obronaka planinskog grebena [[Mala Kapela|Male Kapele]]. U slikovitim kontaktima s okolnim šumovitim planinskim područjima daje prekrasne pejzaže. Ukupne je površine porječja 63 km². Sa sjeverne strane nalaze se dominantni vrhovi Kapele: Veliki panos (1.079 mnm) i Oštri vrh (1.164 mnm).
 
Sa zapadne strane nastavlja se Crnačko polje, površine porječja 34 km², sa susjednim mjestima [[Jezerane]] i [[Crnač]]. SaS istočne strane je Glibodolsko polje površine porječja 46 km². Na zapadnom ogranku Glibodolskog polja razvilo se naselje [[Lipice]], koje je u starijoj povijesti bilo u sastavu Stajničke župe. Kasnijim razvojem odvaja se u samostalnu župu. Stajnica se sastoji od nekoliko samostalnih, pretežito patronimičkih, zaselaka koji su se smjestili na rubovima Stajničkog polja. Sa sjeverne strane su [[Porkulabi]], [[Kolišće]], [[Rajkovići]], [[Krznarići]], [[Šmiti]], [[Dumenčići]], [[Majtinići]], [[Sveti Petar]], [[Vučetići]] i [[Čarapovo Selo]], na istočnom rubu polja nalaze se [[Ujaci]] i [[Tominčeva Draga]], dok su s južne strane smješteni [[Žižići]], [[Brdo]], [[Požari]], [[Murkovići]], [[Mesići]] i [[Štefanići]].
 
Prosječna visina Stajničkog polja kreće se od 497 mnm (metara nad morem-[[Jezerane]]), 505,2 (crkva) 511 ([[Čarapovo Selo]]) i 554 ([[Tominčeva Draga|Tominac Draga]]). S južne strane Stajnice protežu se brežuljci Kopanje Veliko i Malo (631 mnm), Jelak (626 mnm), Mesićev vršak, Petrov i Pavlov vršak, Šašina mala (Plantaš) i Kalun (729 mnm). Istočno od zaselka [[Tominčeva Draga|Tominac Drage]] najveće je brdo Vršak 656 mnm. Dalje prema jugozapadu započinje Velebitski greben (Senjsko bilo). Na kolnim brdskim područjima postoje prostrani planinski pašnjaci i livade koje su od pamtivijeka koristili stajnički pastiri. Gornja Stajnica imala je pašnjake i livade kao što su Mekote, Brezovača, Dolac, Črnetićka, Strmar, Petrovićeva biljevina, Velika i Mala Mrkovina, Slime, Strižakovica, Javorovka, Krševine, Leskovka, Tomašićka (izvor), Paljevina, Vršeljak, Dumenčićeva Javorovka, Krčel, Pajine drage, Lokvice, Kozjaci, Stara i Nova biljevina, Sinokoše, Vršak, Tavan, Škura žliba, Jasenovka, Krčevina, Kodrićka, Brezovača, Uvala, Žliba, Beli i Crni Javor, Ravna Draga, Runjavica, Sinokoše, Zidenica, Bujednjaci, Velika i Mala žila, Tavan, Krč, Sebrde, Kujača, Velika uvala, Stojanka, Živa voda i ostale manje površine.
Redak 32:
==Stanovništvo==
 
* [[2001.]] - 301
* [[1991.]] - 497 (Hrvati - 468, Srbi - 2, Jugoslaveni - 1, ostali - 26)
* [[1981.]] - 626 (Hrvati - 617, Srbi - 3, Jugoslaveni - 2, ostali - 4)
* [[1971.]] - 899 (Hrvati - 888, Srbi - 5, ostali - 6)
 
===Izvor===
Redak 45:
Proizvodnja voća uglavnom se svodi na šljivu (plavu bistricu), koja je velikim dijelom zaražena šljivinom šarkom. Šljiva se uglavnom koristi za proizvodnju rakije a postoje uvjeti da se ista suši i konfekcionira. Postoje vrlo dobri uvjeti za proizvodnju ekološki čistih poljodjelskih sjemenskih i merkatinlih proizvoda poput kupusa i eventualno repe, koji se mogu konzervirati u manjim pogonima. Ostale vrste voća uzgajaju se u zanemarivim količinama.
 
ObziromS obzirom na to da [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nedostaju značajne količine pivskog slada postoje mogućnosti za proizvodnju jarog ječma, te zobenih i ječmenih pahuljica. Postoje izuzetni uvjeti i za sakupljanje raznog ljekovitog i aromatskog bilja, što je danas svjetski trend.
Stočarstvo može imati veliki udio u ukupnoj poljodjelskoj proizvodnji, iz razloga što postoje izvrsni uvjeti za proizvodnju sijena, ali i velike površine pašnjaka. To se posebno odnosi na razvoj ovčarstva i kozarstva ali i govedarstva. Ovime bi se intenzivirala proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ali i proizvodnja mesa, te svježih i polutrajnih proizvoda.