Stara Hercegovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sintaksa – Parametar u navodnike.
RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 8:
U takvoj podjeli se u Staru Hercegovinu uključuje i sjeverni dio [[Boka kotorska|Boke]], oko [[Herceg Novi|Herceg Novog]], kao gornje [[Podrinje]]; [[Rudo]], [[Čajniče]], [[Foča|Foču]], [[Novo Goražde]], [[Goražde]] i [[Ustikolina|Ustikolinu]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], odnosno sva područja koja su nekoć pripadala [[Hercegovina|Hercegovini]], a nalaze se izvan današnje regije Hercegovine unutar BiH. Bilo u razdoblju postojanje feudalne Hercegovine pod [[Kosače|Kosačama]], bilo kao [[Osmansko carstvo|osmanskog]] sandžaka.
 
Dio u gornjem [[Podrinje|Podrinju]] i zapadnom [[Sandžak|Sandžaku]]u predstavlja ugrubo zapad stare [[Raška|Raške]], područje gdje je nastala ''"prva srpska država"'', što objašnjava i motive srpskog uključivanja tih područja u Staru Hercegovinu.
 
Naziv područja (''"Stara Hercegovina"'') treba razlikovati od [[opis]]nog [[izraz]]a ''"stara Hercegovina"'' (s malim slovom ''s'') koji se ponekad upotrebljava za označavanje cijele Hercegovine u starim vremenima.
Redak 14:
== Povijest ==
[[Datoteka:Creation_of_Herzegovina.png|mini|280px|Okupljanje južnohrvatskih knežija u Hercegovinu, stara Hercegovina obuhvaća područje Ongošta i susjednih župa]]
Prije nastanka Hercegovine (sredina 15. Stoljeća),<ref name="hr.enc."> https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26654 "Kao posljedica uzimanja titule hercega 1448., a nakon osmanskog osvajanja u Bosni, zemlja Stjepana Vukčića Kosače počela se nazivati Hercegovinom."</ref>, na području Stare Hercegovine postojalo je nekoliko starih župa, kao što su: Onogošt (župa), Breznica (župa), Ljuboviđa (župa) i druge oblasti i župe prema unutrašnjosti, do gornjeg [[Podrinje|Podrinja]] i donjeg [[Polimlje|Polimlja]]. Za vrijeme turske vlasti, kada je na tim prostorima postojao [[Hercegovački sandžak]], a potom i [[Hercegovački pašaluk]], poseban značaj je dobila [[Pljevlja]], u kojoj je tokom dužeg vremena bilo i sjedište [[Hercegovački pašaluk|hercegovačkog sandžak-bega]].
 
=== Stara Hercegovina u sastavu Crne Gore ===
Tijekom [[Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)|Hercegovačkog ustanka (1875. – 1878.)]], znatan dio Hercegovine oslobođen je od turske vlasti. Pošto se ustanak odvijao usporedno s [[Crnogorsko - turski rat (1876. - 1878.)|Crnogorsko - turskim ratom (1876. - 1878.)]], zajedničkim naporom Crnogoraca i ustanika ostvareni su značajni uspjesi, od kojih je poseban značaj imalo zauzimanje [[Nikšić|Nikšića]]a (1877.). Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa (1878.)]], najveći dio oslobođenog područja ušao je u sastav [[Kneževina Crna Gora|Knjaževine Crne Gore]]. Tada se postavilo i pitanje o unošenju [[Hercegovina|hercegovačke]] odrednice u prošireni vladarski naslov knjaza Nikole, koji je vrlo poštovao Hercegovce, ali to nije moglo biti učinjeno zbog stilizacije [[Berlinski kongres|Berlinskog ugovora]], u kome je pojam [[Hercegovina|Hercegovine]] bio ograničen na dio pod [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] okupacijom.
 
Tijekom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog]] rata (1912.), zauzet je i prostor sjeverno, a [[Sandžak]] (iz kojeg se austrougarska vlast povukla 1908., kada je [[Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine|anektirala]] [[Bosna i Hercegovina|BiH]], odnosno njezinih preostalih 5 distrikata) je podijeljen između kraljevina [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]], što je i potvrđeno [[London|Londonskim]]skim mirovnim ugovorom od [[30. ožujka]] [[1913.]] godine.
 
Srpska historiografija to smatra završetkom geopolitičkog oblikovanja pojma Stare Hercegovine.