Sudan: razlika između inačica

Godinu dana prije stjecanja neovisnosti [[1956.]] na jugu je izbio [[Prvi sudanski građanski rat|građanski rat]] zbog nezadovoljstva tamošnjih kršćana hegemonijom muslimana u političkom i gospodarskom životu zemlje. Mirovni je sporazum postignut [[1972.]] poslije 17 godina borba, ali se rat ponovno rasplamsao [[1983.]] godine nakon što se ukinulo dogovorenu autonomiju juga i uvelo elemente [[šerijat]]a u sudanske zakone. Od neovisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni časnici koji su na vlast dolazili državnim udarima. Tijekom [[1990-ih]] ovdje je svoju bazu imao [[Osama bin Laden]]. Godine [[2003.]] sukobile su se provladine paravojne postrojbe [[Janjaweed]] i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini [[Darfur]].

 

 

 

U srpnju 2007. godine, zemlja je pogođena razarajućim poplavama, s više od 400.000 ljudi koji se direktno pogođeni. Od 2009. godine, niz trajnih sukoba između suparničkih nomadskih plemena u Sudanu i Južnom Sudanu uzrokovao je veliki broj civilnih žrtava.

19. prosinca 2018. počeli su masovni prosvjedi nakon odluke vlade da utrostruči cijenu robe u vrijeme kada je zemlja trpjela akutni manjak deviza i inflaciju od 70 posto.  Pored toga, predsjednik al-Bashir, koji je bio na vlasti više od 30 godina, odbio je odstupiti, što je rezultiralo konvergencijom oporbenih skupina radi formiranja ujedinjene koalicije. Vlada je uzvratila uhićenjem više od 800 oporbenih osoba i prosvjednika, što je dovelo do smrti oko 40 ljudi, prema podacima Human Rights Watcha, iako je taj broj bio mnogo veći od onog prema lokalnim i civilnim izvještajima. Protesti su se nastavili nakon svrgavanja njegove vlade 11. travnja 2019., kada je uhićen predsjednik al-Bashir i uvedena tromjesečna vanredna situacija.  Preko 100 ljudi poginulo je početkom lipnja u sukobima demonstranata protiv demokracije i snaga državne sigurnosti, što je rezultiralo suspenzijom Sudana iz Afričke unije.  Izvještava se da su sudanski mladi ljudi pokrenuli prosvjede.  Prosvjedi su prestali kada su snage za slobodu i promjene (savez grupa koje organiziraju prosvjede) i prijelazno vojno vijeće(vladajuća vojna vlada) potpisali su politički sporazum iz srpnja 2019. i Nacrt ustavne deklaracije iz kolovoza 2019. godine.

 

 

== Stanovništvo ==

Na jugu i zapadu stanovništvo iz nilotske i istocno sudanske grupe Dinke 12%, Neur 5%, Azande 3%, Bari 2,5%, Shiluk 2% i Lotuko 2% pripadaju tradicionalnim domaćim vjerovanjima ili [[kršćanstvo|kršćanstvu]]. Građanski rat koji se na ovom području vodi s kraćim prekidima od stjecanja neovisnosti [[1956.]] uzrokovao je gospodarsku i demografsku katastrofu.

 

 

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i [[Port Sudan]] na obali [[Crveno more|Crvenog mora]].