Sudan: razlika između inačica

Obrisano 7 bajtova ,  prije 9 mjeseci
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
No edit summary
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
Godinu dana prije stjecanja neovisnosti [[1956.]] na jugu je izbio [[Prvi sudanski građanski rat|građanski rat]] zbog nezadovoljstva tamošnjih kršćana hegemonijom muslimana u političkom i gospodarskom životu zemlje. Mirovni je sporazum postignut [[1972.]] poslije 17 godina borba, ali se rat ponovno rasplamsao [[1983.]] godine nakon što se ukinulo dogovorenu autonomiju juga i uvelo elemente [[šerijat]]a u sudanske zakone. Od neovisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni časnici koji su na vlast dolazili državnim udarima. Tijekom [[1990-ih]] ovdje je svoju bazu imao [[Osama bin Laden]]. Godine [[2003.]] sukobile su se provladine paravojne postrojbe [[Janjaweed]] i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini [[Darfur]].
 
9. siječnja 2005. vlada je potpisala Nairobijski sveobuhvatni mirovni sporazum sa Sudanskim narodnooslobodilačkim pokretom (SPLM) s ciljem okončanja Drugog građanskog rata u Sudanu . Misija Ujedinjenih naroda u Sudanu (UNMIS) osnovana je Rezolucijom 1590 Vijeća sigurnosti UN-a radi potpore njezinoj provedbi. Mirovni sporazum bio je preduvjet referenduma iz 2011. godine : rezultat je bio jednoglasnog glasa za secesiju Južnog Sudana ; regija Abyei održat će svoj referendum u budućnosti.
 
U Sudanske narodne oslobodilačke vojske (SPLA) bio je glavni član Istočni front , koalicija pobunjeničkih skupina koje djeluju u istočnom Sudanu. Nakon mirovnog sporazuma njihovo je mjesto zauzeto u veljači 2004. nakon spajanja većeg kongresa Hausa i Beja s manjim slobodnim lavovima Rashaida .  Mirovni sporazum između sudanske vlade i Istočnog fronta potpisan je 14. listopada 2006. u Asmari. 5. svibnja 2006. godine potpisan je Darfurski mirovni sporazum , čiji je cilj bio okončati trogodišnji sukob.  Sukob između Čada i Sudana (2005. – 2007.) Izbio je nakon Adré bitke pokrenuo je Čad objavu rata.  Vođe Sudana i Čada potpisali su u Saudijskoj Arabiji 3. svibnja 2007. sporazum o zaustavljanju borbe zbog sukoba u Darfuru koji se prolio duž granice od 1.000 kilometara (600 milja) njihovih zemalja.
 
U srpnju 2007. godine, zemlja je pogođena razarajućim poplavama, s više od 400.000 ljudi koji se direktno pogođeni. Od 2009. godine, niz trajnih sukoba između suparničkih nomadskih plemena u Sudanu i Južnom Sudanu uzrokovao je veliki broj civilnih žrtava.
19. prosinca 2018. počeli su masovni prosvjedi nakon odluke vlade da utrostruči cijenu robe u vrijeme kada je zemlja trpjela akutni manjak deviza i inflaciju od 70 posto.  Pored toga, predsjednik al-Bashir, koji je bio na vlasti više od 30 godina, odbio je odstupiti, što je rezultiralo konvergencijom oporbenih skupina radi formiranja ujedinjene koalicije. Vlada je uzvratila uhićenjem više od 800 oporbenih osoba i prosvjednika, što je dovelo do smrti oko 40 ljudi, prema podacima Human Rights Watcha, iako je taj broj bio mnogo veći od onog prema lokalnim i civilnim izvještajima. Protesti su se nastavili nakon svrgavanja njegove vlade 11. travnja 2019., kada je uhićen predsjednik al-Bashir i uvedena tromjesečna vanredna situacija.  Preko 100 ljudi poginulo je početkom lipnja u sukobima demonstranata protiv demokracije i snaga državne sigurnosti, što je rezultiralo suspenzijom Sudana iz Afričke unije.  Izvještava se da su sudanski mladi ljudi pokrenuli prosvjede.  Prosvjedi su prestali kada su snage za slobodu i promjene (savez grupa koje organiziraju prosvjede) i prijelazno vojno vijeće(vladajuća vojna vlada) potpisali su politički sporazum iz srpnja 2019. i Nacrt ustavne deklaracije iz kolovoza 2019. godine.
 
Prijelazne institucije i postupci uključivali su stvaranje zajedničkog vojno-civilnog Vijeća za suverenitet Sudana kao šefa države, novog glavnog sudbenog suda Suda na čelu ogranka vlasti u pravosuđu, Nemat Abdullaha Khaira i novog premijera. Nova premijerka, Abdalla Hamdok , 61-godišnja ekonomistica koja je prethodno radila za Gospodarsku komisiju UN- a za Afriku , položila je zakletvu 21. kolovoza. Pokrenuo je razgovore s MMF-om i Svjetskom bankomusmjeren na stabilizaciju gospodarstva, koje je bilo u teškim situacijama zbog nestašice hrane, goriva i deviza. Hamdok je procijenio da će 10 milijardi američkih dolara tijekom dvije godine biti dovoljno za zaustavljanje panike, te rekao da je preko 70% proračuna za 2018. potrošeno na mjere vezane za građanski rat. Vlade Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata uložile su značajne svote od propadanja Bashira. 3. rujna Hamdok je imenovao 14 civilnih ministara, uključujući prvu ministricu vanjskih poslova i prvu koptsku kršćanku, također ženu.
 
== Stanovništvo ==
Na jugu i zapadu stanovništvo iz nilotske i istocno sudanske grupe Dinke 12%, Neur 5%, Azande 3%, Bari 2,5%, Shiluk 2% i Lotuko 2% pripadaju tradicionalnim domaćim vjerovanjima ili [[kršćanstvo|kršćanstvu]]. Građanski rat koji se na ovom području vodi s kraćim prekidima od stjecanja neovisnosti [[1956.]] uzrokovao je gospodarsku i demografsku katastrofu.
 
Veći dio stanovništva koncentriran je u dolini Nila i njegovih pritoka. Osobito je velika gustoća naseljenosti u glavnom [[pamuk|pamučnom]] području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.
 
Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i [[Port Sudan]] na obali [[Crveno more|Crvenog mora]].
139.113

uređivanja