|
| vjera = [[Islam]]
}}
'''Sulejman I.''' ([[6. studenoga]] [[1494.]] -– [[7. rujna]] [[1566.]]), zvani '''Veličanstveni''' (također na turskom: ''Süleyman I Kanuni'', ''Zakonodavac'' ) bio je [[Osmansko carstvo|osmanski]] [[sultan]]. Njegove supruge bile su [[Rokselana|sultanija Hürrem]] (zakonita supruga) i [[Sultanija Mahidevran|sultanija Mahidevran]]. Imao je osmero djece (s Mahidevran četvero od kojih je samo jedan sin ostao živ, a s Hürrem petero). Dok je bio mlađi, Poljakinja Gulfem mu je rodila dijete koje je pri porodu umrlo. Njegova majka je bila [[Ajše Hafsa]], a otac sultan [[Selim I.]]
==Rani život==
'''Sulejman''' se rodio u [[Trabzon]]u, [[6. studenog]] [[1494.]] Njegova majka je bila petnaestogodišnja [[Ajše Hafsun]] (1479.- – 1534.). Njegov otac je bio [[Osmansko carstvo|osmanski]] sultan, [[Selim I.]] U dobi od sedam godina počinje izučavati [[biologija|biologiju]], [[povijest]], [[književnost]] i [[teologija|teologiju]]. Znanja o vojsci i ratovanju izučava u palači [[Palača Topkapı|Topkapi]] u Carigradu. Kao mladić se sprijateljio s [[Ibrahim-paša Paržanin|Ibrahimom]], mladićem kojeg su [[Osmanlije]] zarobili u [[Grčka|Grčkoj]]. Sulejman je prvo postavljen kao guverner Kaffe (današnje [[Feodosija|Feodosije]], pa Saruhana ([[Manisa|Manise]]) i na kraju [[Edirne|Drinopolja]].<ref>[[André Clot|Clot, André]] (1992.). Suleiman the Magnificent : The Man, His Life, His Epoch. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-126-9}}., str. 28.</ref> Ubrzo umire Selim I. i Sulejman preuzima prijestolje.
==Sultanovanje==
Nedugo po preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj državi i već [[1521.]] godine zauzima strateški važan [[Beograd]] u bitci za kojega je bio poražen njegov predak [[Mehmed II.|Mehmed II. osvajač]]. Pet godina kasnije u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]] dolazi do uništenja [[Ugarska|ugarske]] države čije mjesto kao neprijatelj sada zauzima [[Habsburg|Habsburška monarhija]].
[[1521.]] je u roku od tri tjedna osvojio [[Beograd]]. U to je vrijeme beogradska tvrđava slovila kao najjača na [[Balkan]]u. [[1522.]] se iskrcao na [[Rod (otok)|Rod]]u i u prosincu iste godine zauzeo tvrđavu. Jednostavno je opsadom izgladnio branitelje, pa su se na kraju morali predati. Četiri godine kasnije zapečatio je sudbinu Ugarske u [[Mohačka bitka|bitki kod Mohača]], u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski kralj [[Ludovik II.]] Osmanska vojska se, doduše, još prije kraja godine povukla, ali je oko nasljeđa prijestolja došlo do sukoba između [[Habsburška dinastija|Habsburgovca]] [[Ferdinand I., njemačko-rimski car|Ferdinanda I.]] i mađarskog [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] koji je zatražio osmansku pomoć. Na kraju je zapadni dio Mađarske potpao pod [[Austrija|Austriju]], dok je Zapolja [[Mir u Velikom Varadinu|Mirom u Velikom Varadinu]] priznat kraljem ostatka Ugarske, ali pod osmanskom vrhovnom vlašću. Nakon njegove smrti [[1540.]] [[Visoka Porta]] zauzima srednju trećinu nekadašnje Mađarske, a Zapoljinom sinu ostavlja samo [[Transilvanija|Sedmogradsku]].
U međuvremenu je Sulejman I. iskoristio priliku i [[1529.]] prvi put opsjeo [[Beč]], ali bez uspjeha. Nakon samo 19 dana bio je prisiljen prekinuti opsadu iznenadnim početkom zime. Pa ipak je, kao posljedicu ovog konflikta, Austrija morala dugotrajno plaćati [[danak]] Osmanskom carstvu. [[1533.]] je došlo do nestabilnog mira koji će često biti prekidan. Sulejman je i na drugim područjima napredovao: [[1534.]] [[Mezopotamija]] s [[Bagdad]]om, [[1534.]] [[Azerbajdžan]], [[1540.]] dijelovi [[Dalmacija|Dalmacije]], [[1547.]] veliki dijelovi [[Jemen]]a.
|
