Sunja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Povijest: pravopis |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 10:
z. širina = 45.37|
z. dužina = 16.57|
karta2 = Sisačko-moslavačka
naziv karte2 = Sisačko-moslavačke
}}
'''Sunja''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]].
Redak 63:
== Stanovništvo ==
[[Hrvati]] čine apsolutnu većinu
Glavnina stanovništva smještena je na ocjeditoj terasi rijeke Save u samom naselju Sunja.
Redak 88:
'''1716. godina''' –Obnavlja se župa, ali sada u Sunji.U vrijeme vladanja carice, naše kraljice '''Marije Terezije (1740. – 1780.)''' Sunja dobiva '''status slobodnoga kraljevskog mjesta''', a uspostavljanjem mira započinje razvoj i organizacija Sunje kao trgovačkog naselja
Redak 106:
'''1907. godina''' – Započinje
Redak 124:
Ekonomska kriza i privilegije koje u Kraljevini SHS, pa u Kraljevini Jugoslaviji i na kraju u drugoj socijalističkoj Jugoslaviji dobiva martološko vlaško stanovništvo sunjske općine, što je prouzročilo propadanja Sunje. Nestaju mnoga društva, a osnivaju se nova, ali politička, s jednim ciljem - provođenje državne partijske politike.
U Domovinskom ratu Sunja se ipak uspjela obraniti, premda je skoro potpuno uništena - razrušena. Obranili su je, u prvom redu, Sunjani ali veliki su doprinos slobodi Sunje dali hrabri bojovnici iz skoro cijele Hrvatske. Među braniteljima Sunje bio je poznati hrvatski glumac [[Sven Lasta]]. Njemu i inim braniteljima u čast i spomen održava se manifestacija ''Dani Svena Laste - sjećanje na branitelje Sunje''<ref>[[Hrvatsko kulturno vijeće]]: [http://www.hkv.hr/187-special/obavijesti/13122-pocetak-manifestacije-dani-svena-laste-sjecanje-na-branitelje-sunje.html
== Gospodarstvo ==
Redak 161:
«Slušajući i pjevajući domoljubne pjesme u mnoštvu ljudi koji se osjećaju kao i mi djeluje dostojanstveno, veličanstveno, ne samo to, čitajući o Hrvatskoj njenoj povijesti, njenim ljudima budi se u nama još veći ponos, još čvršća povezanost s Domovinom i spremnost stupanja u njenu obranu».
Te riječi pokojnoga '''Stjepana Radića''' bile su jedan od snažnih poticaja našim roditeljima i precima koji su pokrenuli rad Ogranka '''«Seljačke sloge» u Gredi Sunjskoj''' s ciljem njegovanja, čuvanja i prenošenja na mlade raznih običaja, plesova i pjesama. Društvo je započelo s radom uoči Nove godine '''1936.'''
Ubrzo nakon toga Društvo je utemeljilo pjevački zbor, tamburašku i folklornu grupu. Preuzimajući i organizaciju raznih tečajeva potrebitih selu, kao što su tečaj kuhanja, šivanja, opismenjavanja, održavanja osobne higijene te predavanja iz ratarstva i stočarstva, ne štede se financijska sredstva i dovode se najpoznatiji stručnjaci iz Siska i Zagreba.
Redak 191:
'''KUD «Seljačka sloga» Bobovac''' osnovan je '''1948. godine''' na inicijativu tadašnjeg učitelja Područne škole Bobovac, gospodina '''Ivana Trupkovića''', s ciljem da se zaboravu otmu stare pjesme, plesovi i običaji.
Društvo danas izvodi stare izvorne pjesme i plesove Bobovca i Donje Posavine, bez koreografske obrade i stilizacije, baš onako kako smo ih preuzeli od svojih starijih. Društvo se posebno ponosi onim po čemu se razlikujemo – nošnjom zvanom '''«šokica»''' koju krasi crveni kočenaš i šnjitani rukavi te trobojnica crven – bijeli – plavi
|