Wikipedija

Svjetska financijska kriza od 2007. godine: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
[[datoteka:P060708 22.03-02-retouched.jpg|mini|Reklama mešetara za hipotekarne kredite namjenjene osobama s malim dohodcima ili niskim bonitetom]]
'''Financijska kriza od 2007. godine''' označava [[kriza|krizu]] [[bankarstvo|bankarstva]] i [[novčarstvo|novčarstva]], koja je počela u rano ljeto 2007. godine ''krizom tržišta nekretnina u [[SAD|Sjedinim Američkim Državama]]'' (U SAD-u pod imenom "Subprime kriza", eng. ''Subprime crisis'').
 
Ova kriza se izražava u globalnim gubitcima i [[stečaj|stečajima]]ima tvrtki iz financijskog sektora, a od kraja 2008., i velikoga broja stečaja u [[Realno gospodarstvo|realnom gospodarstvu]].
 
Uzrok krize je uglavnom bio brzi pad cijena [[nekretnine|nekretnina]] u [[SAD]]-u koje su se nakon dugoga razdoblja rasta cijena razvile u nerealnim razmjerima.
 
Istodobno sve više i više [[dužnik|dužnika]]a nisu više u stanju podmiriti obaveze [[kredit|kredita]]a: djelomično zbog rasta kamatne stope i dijelom zbog manjka prihoda. Obzirom na preprodaje kredita ([[securitizacija]]) bankama u cijelom svijetu, kriza se proširila u globalnu financijsku krizu.
 
U početku su tim problemima bili pogođeni uglavnom [[subprime krediti]], koji su bili namjenjeni za kreditiranje osoba s niskim dohotcima i niskim [[bonitet|bonitetom]]om. Subprime kriza nije uzrok krize, nego je označila početak i prisilila je vlast SAD-a za preuzimanje kontrole na dvijema najvećim [[hipoteka|hipotekarnim]]rnim bankama države.
 
U siječnju 2009. godine [[međunarodni monetarni fond]] računa da svota koju treba otpisati kao gubitak bankarskog sustava na kredite vrijednosnica u SAD-u iznosi 2,2 bilijuna dolara.
Redak 32:
 
=== Proširenje kreditiranja ===
Zbog niske [[kamatna stopa|kamatne stope]] osobama s nižim prihodima bilo je omogućeno priuštiti si dom. Bodreni takvom politikom, [[banka|banke]] su odobravale [[kredit]]e s promjenjivom kamatnom stopom zajmoprimcima s umjerenim ratingom. Zbog niske kamatne stope, rate su u početku bile male. Rizik od povišenja kamatne stope snosili su dužnici, čega oni često nisu bili svjesni pri dizanju kredita.
[[Datoteka:LeitzinsenDE.svg|mini|desno|kamatne stope središnje banke]]
Zbog rasta potražnje, rasle su cijene nekretnina. Banke su koristile taj razvoj da bi dužnicima nudile dodatne kredite. Uz stalni rast cijena nekretnina, u slučaju nesolventnosti dužnika, kredit je banka mogla namiriti iz prodaje imovine uz višu tržišnu vrijednost. Banke su se osjećale sigurnima, a uz rast cijena dužnici su vjerovali, da u hitnim slučajevima mogu preprodati nekretninu s dobitkom i vratiti dug hipoteke.
Redak 53:
 
== Prijedlozi za reforme država G-20 ==
14. studenog 2008. održan je [[Washington]] prvi sastanak, na vrhu (plus [[Nizozemska]] i [[Španjolska]]) u Washingtonu sa svrhom savjetovanja o utvrđivanju osnova za reformu međunarodnog financijskog tržišta. Zajednički cilj bi trebalo biti pronaći međunarodne propise za izbjegavanje ponavljanja takve krize. Katalog sas približno 50 pojedinačnih mjera je usvojen.
 
28 od tih pojedinačnih prijedloga treba biti primljeno do 31. ožujka 2009.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_financijska_kriza_od_2007._godine"