Ta Prohm: razlika između inačica

'''Ta Prohm''' ([[kmerski]] za "Predak Brahma") je veliki [[Kmeri|kmerski]] [[Budizam|budistički]] [[hram]], smješten 1&nbsp;km istočno od [[Angkor Thom]]a u [[Angkor]]u, [[Kambodža]]. Izgradio ga je kralj [[Jayavarman VII.]] u 12. stoljeću kao svetište i školu [[mahajana]] budizma. Poput obližnjeg [[Preah Khan]]a, i ovaj hram je uvelike neobnovljen s velikim brojem drveća i druge vegetacije koji rastu između njegovih ruševina.<ref>Maurice Glaize, [http://www.theangkorguide.com/cgi-bin/MasterFrameReunion.cgi?http%3A//www.theangkorguide.com/text/part-two/angkorthom/bayon.htm The Monuments of The Angkor Group, Ta Prohm] {{eng oznaka}} Preuzeto 11. srpnja 2011.</ref>. Čak što više, njegova fotogeničnost prekrasnog spoja biljaka i ruševina su ga načinile jednim od najposjećenijih hramova Angkora.

Nakon što je zasjeo na prijestolje [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]], [[Jayavarman VII.]] je otpočeo opsežan program javne izgradnje u kojemu je hram Ta Prohm bio jedna od prvih izvedenih građevina. Izvorno se zvao '''Rajavihara''' ("Kraljevski hram"), a posvećen je 1186. godine, što znamo po komemorativnoj [[stela|steli]] u hramu,<ref>IBID 1., str. 143.</ref>, na kojoj je zabilježeno kako je hram bio dom za više od 12.500 stanovnika (uključujući 18 visokih svećenika i 615 plesača) i 80.000 u njegovoj okolici koji su opsluživali hram. Hram je bio posvećen kraljevskoj obitelji, a jedno od glavnih prikaza, [[Prajnaparamita]] (budistički koncept "Usavršenja mudrosti"), je oblikovan kao [[portret]] kraljeve majke, a [[bodisatva]] samilosti, [[Lokesvara]], kao portret njegovog oca. Sjeverni i južni staelitski hramovi kompleksa u trećem obzidu du bili posvećeni kraljevom guruu i njegovom starijem bratu, te je zajedno s hramom Preah Khanom iz 1191. godine činio budistički samostanski kompleks.

U hramu nema velikih narativnih [[bareljef]]a kao u drugim velikim hramovima Angkora, većinom zato što su uništene u anti-budističkom bijesu [[Jayavarman VIII.|Jayavarmana VIII.]] u 13. stoljeću.<ref>Michael Freeman i Claude Jacques, ''[http://books.google.com/books?id=diQ2PwAACAAJ Ancient Angkor]'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}.</ref>.