Teutonski viteški red: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Teutonic_Order.png|mini|Grb Teutonskih vitezova]]
'''Teutonski vitezovi''' ili '''Teutonski viteški red''' ([[latinski jezik|latinski]]: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", [[njemački jezik|njemački]]: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) [[Njemačka|njemački]] je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] vjerski red osnovan krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]] u [[Akra|Akri]], [[Palestina]]. U srednjem su vijeku bili križarski viteški red i nosili bijele ogrtače s crnim križem. To je sada duhovni red sa sjedištem u [[Beč|Beču]]u, [[Austrija]].
 
Srednjovjekovni je red imao značajnu ulogu na Bliskom istoku kontrolirajući luku [[Akra]]. Nakon poraza kršćanskih snaga na Bliskom istoku, Red se premjestio u Transilvaniju 1211. kako bi pomogao u obrani Ugarske od [[Kumani|Kumana]]. Protjerani su 1225. pošto su se navodno pokušali postaviti pod papinski, a ne ugarski suverenitet.
Redak 6:
Pozvavši se na Zlatnu bulu iz Riminija, veliki vođa Teutonskih vitezova [[Herman von Salza]] i vojvoda [[Konrad I. od Masovije]] zajedno su napali [[Stare Pruse]] 1226. kako bi ih pokrstili u [[Pruski križarski rat|Pruskom križarskom pohodu]]. Tada su vitezovi bili optuženi za prijevaru poljske uprave i uspostavu neovisne Redovničke države Teutonskih vitezova. Red je izgubio svoju svrhu kada je susjedna Litva prihvatila kršćanstvo. Smješten u Pruskoj, red je počeo pohoditi svoje kršćanske susjede, Kraljevinu Poljsku, [[Velika Kneževina Litva|Veliku Kneževinu Litvu]] i [[Novgorodska republika|Novgorodsku Republiku]], nakon što je asimilirao Livonijski red. Zahvaljujući svojim nametima Red je imao jaku gradsku ekonomiju, zapošljavao je mnoge trgovce iz čitave Europe i postao pomorska sila na Baltičkom moru.
 
[[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-litavska]] vojska je odlučno porazila Red i slomila njegovu vojnu moć u bitci kod Grunwalda (Tannenberg) 1410. Red je svoj utjecaj u Prusiji i na Baltiku izgubio 1525., kada je veliki meštar [[Albert I. , pruski vojvoda|Albert Bradenburški]] abdicirao i prihvatio [[Luterani|luteranstvo]] da bi postao pruski vojvoda. No veliki meštri upravljali su golemim viteškim posjedima u Njemačkoj i drugdje do 1809. kada je [[Napoleon I. Bonaparte]] naredio raspuštanje Reda koji je izgubio svoj posljednji svjetovni posjed. Red postoji i danas te djeluje kroz dobrotvorne udruge u srednjoj Europi. Sjedište mu je od 1948. u Beču.
 
[[Datoteka:Albrecht_von_Hohenzollern.jpg|mini|200px|Albert, posljednji meštar reda]]