Thomas Wolsey: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: pravopis
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 3:
 
== Život pod Henrikom VII. ==
Rođen kao sin mesara iz Ipswicha, Wolsey je imao sreće da se obrazuje na [[Sveučilište u Oxfordu|Oxfordu]] pa je, pošto se zaredio, 1507. godine postao kapelan [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrika VII.]] Dvije godine kasnije, obnašao je funkciju dekana sveučilišta Lincoln. Kad je Henrik VII. umro, Wolsey, uvijek marljiv kad je posrijedi bio njegov osobni interes, brzo se dodvorio [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henriku VIII.]]<ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Šest žena Henrika VIII. |author=Alison Weir |chapter=Krepostan i skladan brak |pages=99}}</ref>
 
== Uspon na dvoru Henrika VIII. ==
Do 1511. na dvoru Henrika VIII. se pojavila nova sila u obliku 36-godišnjeg Thomasa Wolseyja. Već je dokazao svoje sposobnosti teškim radom i dobro odmjerenim i pravodobnim savjetima. Mladom se kralju svidio taj ljubazni klerik pa je do 1511. godine nad njime stekao priličan utjecaj. Uz to što je bio počašćen kraljevim prijateljstvom, postao mu je i glavni oslonac. Wolsey se bavio državnim pitanjima koje je Henrik mrzio. Ponašao se tako da kralju nikada ne bi palo na pamet da Wolsey, a ne Henrik, zapravo vlada Engleskom. Wolsey je bio prava moć iza prijestolja i bio je sve snažniji kako su godine prolazile, dok se njegov gospodar borio na viteškim turnirima, planirao slavne, ali i nepraktične vojne pohode i pisao ljubavne pjesme.<ref name=":0" />
 
Na dvoru, Wolsey se zamjerio starijem plemstvu koje mu je zavidjelo na moći za koju su smatrali da, po pravu, pripada njima, a ni njegov raskošan životni stil nije bio omiljen njegovim kolegama dvorjanima. Dobri odnosi s kraljem donijeli su mi niz unosnih počasti: postao je biskup Lincolna, a zatim, 1514. i nadbiskup pokrajine [[York]] da bi ga papa 1515. proglasio [[Kardinal|kardinalomkardinal]]om.<ref name=":0" />
 
Wolsey je održavao kućanstvo koje se svojim luksuzom moglo mjeriti s kraljevim kućanstvom. Imao je i vlastitu palaču, [[Hampton Court]], sagrađena 1514., na mjestu bivšeg samostana, uza samu [[Temza|Temzu]]. Kad je bila dovršena, nadmašivala je luksuzom i veličinom sve kraljeve palače. Henrik je prema Wolseyju bio iznimno velikodušan, tako da si je kardinal mogao priušiti razne pretjeranosti.
 
Do 1515. Wolsey je stekao toliku moć da je mogao vladati zemljom. Kralj se zadovoljio time da sve državne poslove prepusti vještom kardinalu koji je nakon njega bio najmoćniji čovjek u Engleskoj. Na Božić 1515. Wolsey je bio imenovan lordom kancelarom Engleske. Bila je to funkciju koju će držati sljedećih četrnaest godina. Usto, tijekom 1518., papa ga je postavio za svog [[Nuncij|nuncijanuncij]]a u Engleskoj.
[[Datoteka:Catherine aragon.jpg|mini|[[Katarina Aragonska]], kraljica Engleskei kći [[Katolički kraljevi|katoličkih kraljeva]].]]
 
Redak 24:
Nakon 1521., kardinal je bio još neraspoloženiji prema Španjolskoj jer mu car nije htio pomoći u ostvarenju njegove najveće ambicije: želio je postati papa. TIjekom 1521. održala su se dva izbora za papu, a Wolsey, koji je bio kandidat na oba, bio je zanemaran. To je pripisivao utjecaju cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]
 
Wolsey je s godinama postajao sve osorniji, a s time i istodobno sve manje popularan. Bilo je kritika s obje strane, i od plemstva i od građana. Neki od tih napada bili su smišljeni tako da u kralja potaknu zavist. Henrik je neko vrijeme svemu tome odolijevao: Wolsey je prije svega bio sposoban i učinkovit državnik koji je europsku politiku shvaćao bolje od ikoga. Međutim, 1526. godine sve češća upućivanja na to da je kardinal zgrnuo previše bogatstva i da je stekao preveliku moć počela su davati rezultate, pa se kralj i sam počeo pitati koliko je kardinal zapravo bogatiji od njega, vladara države. Wolsey je dobro shvatio sve te nagovještaje i uvidio da će nešto morati žrtvovati, pa je kralju odmah darovao Hampton Court. Bila je to veličanstvena gesta koja je imala željen učinak, a kardinal se nadao da će time ostvariti još veća dobra u budućnosti. Usto, imao je on i drugih rezidencija, palačku York pokraj Westminstera, londonsku kuću na koju je imao pravo kao nadbiskup od Yorka i koja je za njega bila obnovljena gotovo do iste razine raskoši kao i Hampton Court.<ref>{{Citiranje knjige |title=Šest žena Henrika VIII. |author=Alison Weir |chapter=Katarina Aragonska: Krepostan i skladan brak |editor=Vid Jakša Opačić |pages=100 |publisher=Mozaik knjiga}}</ref>
 
== Odnos s Anom Boleyn ==
Redak 42:
Kada su se kralj i Ana počeli zbližavati kao javni ljubavnici, plemstvo - uglavnom frakcije koja nije podnosila Wolseyja - počeli su se okupljati oko obitelji Boleyn. Anu se su smatrali "dostatnim i prikladnim sredstvom" kojim bi ostvarili "njihovu zlonamjernu svrhu". Ana je počela svoju dugu kampanju diskreditiranja Wolseyja u kraljevim očima. Cilj je bio unišititi ga, i to ne samo zbog povrijeđena ponosa već i zbog interesa svoje obitelji.
 
Kardinalu nije trbealo dugo da bi shvatio što se događa. Vidio se kako se oblikuje nova frakcija oko Ane Boleyn i znao je da će oni biti neprijateljski raspoloženi prema njemu. U početku ga to nije previše uznemiravalo jer ga kralj nije upoznao sa svojim planovima za Anu. Poput [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], i on je u njoj vidio samo prolaznu avanturu.<ref>{{Citiranje knjige |title=Šest žena Henrika VIII. |author=Alison Weir |chapter=Ljubavnica Ana |editor=Vid Jakša Opačić |publisher=Mozaik knjiga}}</ref>
 
== Kraljeva "velika stvar" ==