Théodore Rousseau: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sintaksa – Parametar u navodnike.
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 29:
 
Tiejokm sukoba s pariškom kritikom imao je veliku podršku u tisku, a novinari su ga nazivali "''le grand refusé''". Pogotovo je postao pogotovo poznat preko novinskih članaka svog prijatelja Théophilea Thoréa, likovnog kritičara koji će se kasnije preseliti u Englesku i pisati kritike pod psedonimom Burger.<ref name="chrisholm"/>
Tijekom godina umjetničke izolacije, Rousseau je stvorio neke od njegovih najljepših likovnih djela: "Avenija kestena", "The Marsh in the Landes" (danas u [[Louvre]]u), "Inje" (danas u [[SAD]]-u), a godine [[1851.]], nakon reorganizacije Salona [[1848.]], prikazao je i svoje remek djelo, "Rub šume" (također u Louvreu). Ova je slika slična jednom drugom djelu "Proplanak u Fontainebleauškoj šumi", danas dijelom kolekcije Wallace u [[Hertford House]]u, u Londonu, ali se razlikuje u kompoziciji.<ref name="chrisholm"/>.
 
===Barbizon i zrelost===
Prije [[1848.]] Rousseau je rijetko navraćao u [[Barbizon]], ali je nakon toga odlučio trajno boraviti u ovom selu okruženom šumom i tu je ostao do kraja života. Nakon priznanja svog rada od strane kritičara, Rousseau je uspijevao dobro zaraditi od prodaje slika (iako je vrijednost njegovih radova narasla deset puta tridest godina nakon njegove smrti), i okupio je velik broj obožavatelja. U to vrijeme su ga vlasti još uvijek ignorirale, tako da je [[Narcisse Virgilio Diaz]] prije njega bio proglšen vitezom [[Legija časti|Legije časti]] [[1851.]] godine.<ref>[http://www.culture.gouv.fr/LH/LH257/PG/FRDAFAN83_OL2402002V001.htm Culture.gouv.fr: potvrda proglašenja vitezom Legije časti], pristupljeno 10. rujna 2014.</ref>. Rousseau je u to vrijeme ostao bez odlikovanja, ali je nedugo zatim i on odlikovam. Kasnije će biti proglašen časnikom Legije časti.<ref name="chrisholm"/>
 
Na izložbi Exposition Universelle [[1853.]] okupljeni su na jednom mjestu svi Rousseauovi odbijeni radovi prethodnih dvadeset godina i kritičari su ih ocijenili kao jednu od najsjajnijih izložeih likovnih cjelina. Nakon neuspješnog pokušaja prodaje svojih slika putem aukcije [[1861.]], Rousseau je razmišljao o napuštanju Pariza i o preseljenju u [[Amsterdam]], [[London]] ili čak [[New York]].<ref name="chrisholm"/>