RpA: WP:NI, WP:HRV
m (→Životopis: pravopis) |
(RpA: WP:NI, WP:HRV) |
||
|djela =
}}
'''Tomislav Krizman''' ([[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]]{{newdsm}} kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[21. srpnja]] [[1882.]] - [[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1955.]]), [[hrvati|hrvatski]] - [[slikar]], [[grafičar]] začetnik hrvatskoga [[Primijenjene umjetnosti|umjetničkog obrta]] i [[dizajn
== Životopis ==
Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša-Sesije]], Auera
Od [[1912.]] godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Obrtnoj školi]], a od [[1922.]] godine, dobiva mjesto na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnoj akademiji]] (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa.
Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura.
Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović|Meštrović]] i ''brat Hinko''.
Svoje znanje iz grafičkih tehnika, iznio je u knjizi; ''O grafičkim vještinama'', [[1952.]] godine. Izlagao je u [[Zagreb
==== Bibliografija ====
*O grafičkim vještinama, ''Tomislav Krizman
{{GLAVNIRASPORED:Krizman, Tomislav}}
|