'''Utvrda Hohensalzburg''' stoljećima je zaštitni znak [[Salzburg]]a.
Poput krune smještena je na velikom [[dolomit]]nom uzvišenju koje se izdiže 120 metara iznad Salzburga. Tijekom borbe za laičku investituru između cara Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda i [[papa|pape]], gradom je upravljao nadbiskup Gebhard von Helffenstein koji je bio odan papi zbog čega se doveo u opasnu situaciju. Tijekom [[1077.]] izgradio je utvrdu Hohensalzburg (Visoki Salzburg ili Gornji Salzburg) kako bi se zaštitio od carske vojske. Sljedeći nadbiskup je dodatno proširio utvrdu. Osobito važan graditelj koji je ostao upamćen u [[povijest]]i bio je [[Leonhard von Keutschach]] ([[1495.]] – [[1519.]]). Za vrijeme njegovog nasljednika Matthäusa Langa von Wellenburga ([[1519.]] – [[1540.]]), utvrda mu je pružila zaštitu tijekom opsade u vrijeme Seljačkog rata. Impresivne zidine na zapadnoj strani utvrde podignute su tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] od strane Parisa Grafa Lodrona. Max Gandolf von Kuenburg je [[1668.]] dao završni izgled kada je dao izgraditi sjeverne [[bedem]]e. Vojni status utvrda Hohensalzburg je izgubila sredinom XIX. stoljeća, a danas se smatra najvećom očuvanom tvrđavom njemačkog govornog područja.
== Šetnja utvrdom ==
Premda je utvrda vidljiva iz svih dijelova [[Salzburg]]a, najljepši pogled pruža se s [[jug]]a. UkolikoAko utvrdu promatramo sa [[sjever]]a uočit ćemo tri močne kule: ''Reckturm'' (Toranj presude), ''Hasenturm'' (Zečji toranj) i ''Glockenturm'' (Zvodnik).
Unutar zidina utvrde nalaze se i Zlatne odaje s prinčevom sobom. U navedenoj sobi osobito je u umjetničkom smislu važna kalijeva peć iz XV. stoljeća koja sama za sebe predstavlja umjetničko djelo. Unutar bedema se nalazi i mala [[crkva]] sv. Jurja izgrađena još za Leonharda von Keutschacha, a tu je i tzv. ''Pfisterei'' ili [[pekara]].
