Matej Ninoslav: razlika između inačica

==Životopis==

===Početak vladavine===

[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|thumb|mini|lijevo|300px|Ban Matej Ninoslav je bio [[Crkva bosanska|krstjanin]], koji je prešao na [[Katoličanstvo|katoličanstvo]]]]

Razdoblje od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine u Bosni je obilježeno jačanjem i širenjem [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i njenog učenja, te naglim porastom moći i utjecaja lokalnog plemstva. Umjesto da se nakon čina odricanja 1203. godine hereza u Bosni smiri, kako su to u [[Rim]]u očekivali, došlo je do njenog širenja na [[Banovina Slavonija|Slavoniju]]. Dok su [[Crkva bosanska|bosanski krstjani]] stupili u kontakt sa [[Patareni|patarenima]] na zapadu, jedna srednjovjekovna kronika bilježi da je 1233. godine ''antipapa'' [[Albi|albižana]] boravio u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]]. Budući da [[Rim]] u Bosni nije uspio ojačati katoličku vjeru, u Bosnu 1233. godine iz Rima dolazi kardinal Jakob. On je u Bosni zatekao novog bana, Mateja Ninoslava, porijeklom iz heretičke porodice, kojega je privolio, vjerojatno uz pritisak Kaločke nadbiskupije da prihvati katoličanstvo. Zajedno sa Ninoslavom na katoličanstvo je prešao i budući ban [[Prijezda I. Kotromanić]]. Prijezda je svog sina Stjepana predao [[Dominikanci|dominikancima]] morao predati kao taoca, čime je jamčio da neće odstupiti od [[Rim|Rima]]. Budući da [[Dubrovačka biskupija|dubrovački nadbiskup]] nije poduzimao ništa protiv hereze u Bosni (Dubrovniku su bili važni gospodarski interesi u Bosni) kardinal Jakob za biskupa u [[Vrhbosna|Vrhbosni]] postavlja dominikanca Ivana Teutonca. [[Dominikanci]] su istovremeno preuzeli vršenje inkvizitorske dužnosti, koju im je povjerio papa [[Grgur IX.]], za zasluge u borbi protiv albižana u [[Okcitanija|južnoj Francuskoj]].