Inačica od 7. ožujka 2021. u 23:59 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.172 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 23. prosinca 2021. u 17:18 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.191 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 1: '''Velikomoravska Kneževina''' bila je najsnažnija država [[Zapadni Slaveni\|Zapadnih Slavena]]. Nastala je u [[9. stoljeće\|9. stoljeću]] sjedinjavanjem moravskih plemena. Nakon što je [[Franačka država\|Franačko Carstvo]] uništilo [[Avarski Kaganat]] u [[Panonija\|Panoniji]], došli su i u doticaj s novonastalom kneževinom kojoj su ubrzo nametnuli plaćanje [[danak\|danka]], ne stupajući u sukob s njom. Nakon [[Verdunski ugovor\|Verdunskog ugovora]] [[843.]] godine moć Franačke opada, pa će se tako pod vlašću kneza [[Rastislav~~\|Rastislava~~]]a (846. – 870.) kneževina osamostaliti. Ali time nije prestao tuđinski utjecaj na kneževinu, jer kako je kneževina u crkvenoj organizaciji bila pod upravom [[Salzburška nadbiskupija\|Salzburške nadbiskupije]] slani su joj njemački [[misionari]] koji su provodili neizravnu [[germanizacija\|germanizaciju]] i sa sobom donosili mnoge druge njemačke [[kolonist~~\|koloniste~~]]e. Najveći teritorijalni opseg imala je u [[9. stoljeće\|9. stoljeću]], kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok [[Laba\|Labe]], [[Odra\|Odre]] i uz rijeku [[Morava (Češka)\|Moravu]]. Najveće pretenzije na Velikomoravsku Kneževinu imali su [[Nijemci]], koji su svoj utjecaj širili putem [[Kršćanstvo\|kršćanstva]]. Kako bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez [[Rastislav]] zamolio je [[bizant]]skog [[car]]a da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car je poslao braću [[Ćiril i Metod\|Ćirila i Metoda]]. Oni su, prema [[Grčko pismo\|grčkom alfabetu]], sastavili [[Glagoljica\|glagoljicu]]. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u [[Rim]] na saslušanje, gdje su uspjeli dokazati ispravnost svog učenja. No, Konstantin je uskoro obolio, pa je ostao u rimskom samostanu gdje je uzeo ime Ćiril i uskoro je tamo umro. Nijemci su tada na pobunu potakli Rastislavovog nećaka Svatopluka, koji je uz njihovu pomoć i zavladao Velikom Moravskom kao njemački vazal. Metod je uskoro uhićen i zatočen, ali je oslobođen na intervenciju pape. Nakon ponovnog opravdanja svoga rada, papa je Metodu istodobno odobrio služenje mise na slavenskom i njemačkom jeziku. Kasnije je papa [[Stjepan V., papa\|Stjepan V.]], protivnik Bizanta i slavenskog bogoslužja, zabranio uporabu slavenskog jezika u crkvama. Metodovi učenici su zato morali napustiti Veliku Moravsku. Utočište su pronašli u Hrvatskoj, Bugarskoj i Makedoniji. [[Kliment Ohridski]] sastavio je novo pismo, koje je po svome učitelju Ćirilu nazvao [[Ćirilica\|ćirilicom]].

Velikomoravska Kneževina: razlika između inačica