Inačica od 2. veljače 2020. u 14:41 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m lektura (budući da -> jer) ← Starija izmjena		Inačica od 23. prosinca 2021. u 17:58 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.191 edit RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 28: '''Vitalijan''' (latinski: Flavius Vitalianus, grčki: Βιταλιανός; ? -520) bio je istočnorimski ([[~~Bizant\|bizantski~~bizant]]ski) vojskovođa. ==Životopis== ===== Podrijetlo i obitelj ===== Vitalijan je rođen u Zaldapu u Donjoj [[Mezija\|Meziji]] (obično poistovječenom s modernim Abritom u sjeveroistočnoj Bugarskoj). U [[~~Bizant\|bizantskim~~bizant]]skim izvorima je nazivan "[[Goti\|Gotom]]" ili "[[Skiti\|Skitom]]". Budući da je Vitalijanova majka bila sestra patrijarha [[Makedonija II. Konstantinopolskog]]<ref name="E1">{{cite web \|url=http://enacademic.com/dic.nsf/enwiki/166594 \|title=Makedonije II. Konstantinopolski \|work=enacademic.com \|accessdate=11. ~~February~~veljače 2018~~\|quote=~~. \|language=Engleski \|trans-title=Makedonije II. Konstantinopolski}}</ref> (496.- – 521.), to ukazuje na miješani brak i vjerojatno [[Barbari\|barbarsko]] podrijetlo njegovog oca Patricija. S druge strane, tvrdnja da je on "[[Goti\|Got]]" temelji se na jednom sirijskom izvoru, i danas se smatra sumnjivim. Isto tako, "[[Skiti\|skitsku]]" etiketu, koju su nekolicina suvremenih autora obično primijenjivali, nije konačna jer pojam "skitijanac" može značiti stanovnik Male Skitie (Scythia Minor) ili jednostavno, u klasicističkom jeziku koji je uobičajen u bizantskim tekstovima, netko sa sjeveroistočnih rubova grčko-rimskog svijeta. Ako bi se okrenuli na Sredozemlje, onda bi taj izraz imao široko obuhvatano značenje, bez jasnih etničkih obilježja. Nadalje, jer nitko od "skitskih monaha", s kojima su Vitalian i članovi njegove obitelji bili povezani, nisu izrazili krvno srodstvo ili duhovnost, s Arianskim Gotima koji su u to vrijeme vladali Italijom, Vitalijanovo gotičko podrijetlo je upitno.<br> Bez obzira na podrijetlo njegovog oca Patricija, njegovo ime je bilo latinsko (Patriciolus), dok su Vitalijevi vlastiti sinovi, generali [[Bouzes]] i [[Coutzes]] nosili tračanska imena a [[Venilus]] gotsko ime. Njegov nećak, Ivan, kasnije je postao istaknuti general u ratovima protiv Talijanskih [[Istočni Goti\|Ostrogota]]. Redak 40: Postao je poznat po tome što je godine 513. digao veliki ustanak protiv cara [[Anastazije I., bizantski car\|Anastazia I.]], najvećim dijelom motiviran svojim [[Prvi nicejski sabor\|nicejsko]]-[[Kalcedonski sabor\|kalcedonskim]] vjerovanjem, nasuprot cara koji je sve više preferirao [[miafizitizam]]. Vitalijanu se iz tih razloga, ali i zbog nezadovoljstva Anastazievom poreznom politikom, priključio veliki dio vojske, ali i brojni siromašni seljaci, zahvaljujući kojima je preuzeo vlast u [[Tracija (regija)\|Traciji]] i ozbiljno ugrozio samu prijestolnicu [[Konstantinopol]]. Car je ispočetka doživio brojne poraze, te je Vitalijana umjesto vojnim sredstvima nastojao zaustaviti pregovorima, odnosno političkim i vjerskim ustupcima. Tek 515. je Anastazie prikupio dovoljno snaga zahvaljujući kojima je Vitalijanova vojska poražena. ==Kraj karijere== Vitalijan se nakon toga počeo skrivati što je potrajalo sve do srpnja 518. kada je Anastazije umro, a na prijestolje došao, kalcedonskom učenju odani, [[Justin I.\|Justin I]]. On je odmah Vitalijana, ne samo amnestirao, nego i proglasio konzulom, te mu povjerio pregovore sas rimskim papom [[Hormizda\|Hormizdom]] temeljem kojih je okončana višedecenijska [[Akacijeva šizma]] između zapadne i istočne Crkve, 28. ožujka 519. godine.<br> Vitalijan je iduće, 520. godine, imenovan redovitim konzulom za tu godinu, dijeleći ured s Rusticiusom. Ipak, bivša pobuna je nastavila predstavljati potencijalnu prijetnju [[Justin I.\|Justinu]], a što je još važnije njegovu nećaku i nasljedniku, [[Justinijan I. Veliki\|Justinianu]] (527-565). Posljedično, u srpnju te iste godine, Vitalijan je ubijen u Velikoj Palači Konstantinopola zajedno sa svojim tajnikom Pavlom (Paulusom) i domaćinom (pomoćnikom) Kalerijanom (Celerianom). Prema riječima Ivana od Nikioua , ubijen je zbog toga što je spremao urotu protiv Justina, ali većina kroničara, međutim, stavila je odgovornost za zločin na Justinijanovu želju da se riješi potencijalnog suparnika za sukcesiju svog ujaka. ==Izvori== Redak 46: ==Vanjske poveznice== * {{citation \| last=Amory \| first=Patrick \| title=People and Identity in Ostrogothic Italy, 489–554 \| publisher=Cambridge University Press \| year = 2003 \| isbn=0-521-52635-3}} * {{citation \| title= History of the Later Roman Empire: From the Death of Theodosius I to the Death of Justinian, Volume 1 \| first = John Bagnell \| last = Bury \| ~~authorlink=J. B. Bury \|~~ publisher=Courier Dover Publications \| year=1958 \| isbn=978-0486203980}} * {{citation \| title= History of the Later Roman Empire: From the Death of Theodosius I to the Death of Justinian, Volume 2 \| first = John Bagnell \| last = Bury \| ~~authorlink=J. B. Bury \|~~ publisher=Courier Dover Publications \| year=1958 \| isbn=978-0486203997}} * {{citation \| title=The Cambridge Ancient History, Volume XIV - Late Antiquity: Empire and Successors, A.D. 425–600 \| editor1-last=Cameron \| editor1-first=Averil \| editor1-link=Averil Cameron \| editor2-last=Ward-Perkins \|editor2-first=Bryan \| editor3-last=Whitby \| editor3-first=Michael \| publisher=Cambridge University Press \|year=2000 \| isbn=978-0-521-32591-2}}. * {{citation \| editor-first = Alexander \| editor-last = Kazhdan \|editor-link=Alexander Kazhdan \| title = ~~[[The~~ Oxford Dictionary of Byzantium~~\|Oxford Dictionary of Byzantium]]~~ \| publisher = Oxford University Press \| year = 1991 \| isbn = 978-0-19-504652-6}} * {{citation \| first1=John R. \| last1=Martindale \| first2=John \| last2=Morris \| title=The Prosopography of the Later Roman Empire - Volume II, AD 395–527 \| publisher=Cambridge University Press \| year=1980 \| isbn=978-0521201599}} * {{citation \| first1=Michael \| last1=Whitby \| first2=Mary \| last2=Whitby \| title=The History of Theophylact Simocatta \| publisher=Claredon Press \| year=1986 \| isbn=978-0198227991}} [[Kategorija:Životopisi, Sirija]]

Vitalijan (general): razlika između inačica