Inačica od 5. rujna 2021. u 17:48 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎top: pravopis Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Inačica od 23. prosinca 2021. u 19:21 uredi ukloni ovu izmjenu InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 Novija izmjena →
Redak 15: U [[Zapadna Europa\|zapadnoj Europi]] hagiografija je bila jedno od važnijih sredstava za proučavanje inspirativne povijesti tijekom [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]]. ''Zlatna legenda''<ref name="SB1">{{cite web \|url=https://sourcebooks.fordham.edu/basis/goldenlegend/\|title=Zlatna legenda\|work=blackwellreference.com\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Zlatna legenda}}</ref>, talijanskog kroničara i nadbiskupa Đenove ''Jakova de Voragine''<ref name="B3">{{cite web \|url=https://www.britannica.com/biography/Jacobus-de-Voragine\|title=Jakov de Varace\|work=britannica.com\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Jakov de Varace}}</ref>, obuhvatila je velik dio srednjovjekovnog hagiografskog materijala, s izrazitim naglaskom na čarobne priče. Životopisi su često pisani na način da bi se promicao kult lokalnih ili nacionalnih država, a osobito da bi se razvijala [[Hodočašće\|hodočašća]] vezana za [[Relikvija\|relikvije]]. ''Brončana vrata''<ref name="PT1">{{cite web \|url=https://polska.pl/tourism/urban-tourism/gniezno-doors/\|title=Brončana vrata\|work=polska.pl\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Brončana vrata}}</ref> ''katedrale u Gnieznu''<ref name="IP1">{{cite web \|url=https://www.inyourpocket.com/poznan/gniezno-cathedral_113356v\|title=Katedrala u Gnieznu\|work=inyourpocket.com\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Katedrala u Gnieznu\|archive-date=24. veljače 2018.\|archive-url=https://web.archive.org/web/20180224053023/https://www.inyourpocket.com/poznan/gniezno-cathedral_113356v\|url-status=dead}}</ref>, u [[Poljska\|Poljskoj]], su jedina [[Romanika\|romanička]] vrata u Europi koja obilježavaju život sveca i to [[Adalbert Praški\|sv. Adalberta]], koji je pokopan u toj katedrali, a prikazan je u 18 scena, vjerojatno na temelju izgubljene osvjetljene kopije jednog od njegovih životopisa. Zajednica Bolandista<ref name="B1">{{cite web\|url=https://www.britannica.com/topic/Bollandists\|title=Bolandisti\|work=britannica.com\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Bolandisti}}</ref>, nazvanih po jezuiti Žanu Bolou<ref name="B2">{{cite web \|url=https://www.britannica.com/biography/Jean-Bolland\|title=Žan Bolo\|work=britannica.com\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Žan Bolo}}</ref>, je nastavila studij, akademsku skupštinu, procjenu i objavljivanje materijala koji se odnose na život kršćanskih svetaca. (vidi [[Acta Sanctorum]]<ref name="AC1">{{cite web \|url=http://acta.chadwyck.com/\|title=Acta Sanctorum\|work=acta.chadwyck.com\|accessdate=23 February 2018\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Acta Sanctorum}}</ref>.)

Hagiografija: razlika između inačica