Inačica od 17. prosinca 2021. u 16:04 uredi Minorax (razgovor \| doprinosi) 611 edits m (GR) File:Wappen Wittenberg.png → File:DE-ST 15-0-91-375 Wittenberg COA.png file renamed Oznaka: GlobalReplace ← Starija izmjena		Inačica od 23. prosinca 2021. u 20:47 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.601 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 35: Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo [[Flamanci\|Flamanskih]] kolonizatora pod upravom dinastije [[Ascania]]. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova [[Saxe-Wittenberg]], te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji [[Wettin]]. Koncem [[15. stoljeće\|15. st.]] postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ [[Fridrik III. Saski\|Fridrik III.]] Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko [[Laba\|Elbe]] (1486. – 1490.), dvorska crkva ''Schlosskirche'' (1496. – 1506.) i obnavlja se palača. [[Sveučilište u Wittenbergu]] je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i [[Martin Luther]] (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i [[Philipp Melanchthon]] (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je [[31. listopada]] [[1517.]] god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta [[Katoličanstvo\|Katoličke crkve]], na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih [[Lutherovih 95 teza\|95 teza]] o [[~~Indulgencija\|indulgencijama~~indulgencija]]ma, [[dogma]]ma i uređenju crkve. Tijekom [[Sedmogodišnji rat\|sedmogodišnjeg rata]] 1760. god., Wittenberg, tada [[Pruska\|Pruski]] grad, bombardirali su [[Austrijanci]]. [[Francuzi]] pod [[Napoleon]]om ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom [[Tauentzien]]a ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u [[Saska\|Saskoj pokrajini]]. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god. Redak 43: ==Znamenitosti== Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika [[Lucas Cranach\|Lucasa Cranacha]]. Na vrata [[Crkva Svih Svetih (Wittenberg)\|župne crkve Svih svetih]] ''Schlosskirche'' ("dvorac-crkva"), podignuta 1496.- – 1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme [[Sedmogodišnji rat\|Sedmogodišnjeg rata]]. Obnovljena je od 1885.- – 1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i [[Philipp Melanchthon\|Philippa Melanchthona]], te [[Frederick Wise\|Fredericka Wisea]] (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i [[John Konstant\|Johna Konstanta]] (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore. Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao ''[[Posljednja večera]]'' (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472. – 1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i [[Bugenhagen]]a uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata ''Elster'', gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.

Wittenberg: razlika između inačica