Misal kneza Novaka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Dodana dva važna istraživanja (kratak opis i izvori) koja povezuju Misal kneza Novaka iz 1368. sa prvotiskom Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483.
Redak 15:
Znamenita srednjovjekovna sekvenca o smrti, [[Dies Irae|"Dies Irae"]], pojavljuje se u Misalu kneza Novaka više od stotinu godina prije nego u latinskim misalima u Europi. On sadrži i neke glazbene oznake. Knez Novak Disislavić iz Krbave pisao je tu knjigu za spasenje svoje duše. Njena prekrasna glagoljička slova poslije su bila korištena kao predložak za pripremu prve hrvatske inkunabule iz godine 1483. (Missale Romanum), otisnute samo 28 godina poslije Gutenbergove Biblije. Knez Novak bio je iz Ostrovice, iz plemena Mogorovića. Po dr. Mariji s. Agneziji Pantelić, Novakov misal nastao je prema jednom misalu iz samostana sv. Marije u Zadru.
Spomenuti misal važan je i zbog kratkoga glagoljičkoga zapisa dopisanoga više od stotinu godina nakon njezina nastanka, točnije, godine 1482. U njemu [[Žakan Juri|Juri Žakan]] iz [[Roč]]a u Istri oduševljeno spominje događanja oko pripreme prvotiska iz godine 1483. riječima: "Vita, vita, štampa naša gori gre. / Tako ja oću da naša gori gre. / 1482. meseca ijuna 26. dni / to bě pisano v grade Izule. /To pisa Juri Žakan iz Roča. / Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro otě."<ref>{{Citiranje weba|title=Istarska enciklopedija|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194|access-date=2021-12-20|website=istra.lzmk.hr}}</ref> Bilješku je napisao u gradu Izoli (slovenski dio Istre) koje je u srednjem vijeku bilo jako središte hrvatskih glagoljaša.
 
Prema istraživanju<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pantelić|first=Marija|date=1967-11-30|title=Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368.|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/21455|journal=Radovi Staroslavenskog instituta|language=hr|volume=6|issue=6|pages=5–108|issn=0514-5058}}</ref> dr. Marije s. Agnezije Pantelić Misal kneza Novaka služio je kao predložak za tiskanje prve hrvatske tiskane knjige, [[Misal po zakonu rimskoga dvora|Misala po zakonu rimskoga dvora]] iz 1483. [[Ivan Mance]] je u svom istraživanju<ref>{{Citiranje weba|title=Tragom prve tiskare u Misalu kneza Novaka – Kosinj konzalting|url=https://kosinj-konzalting.hr/tragom-prve-tiskare-u-misalu-kneza-novaka/|access-date=2021-12-23|language=hr}}</ref> utvrdio povezanost zapisa "onog nekog" u Misalu kneza Novaka (nalazi se odmah iznad zapisa žakna Jurija, datiran tri mjeseca prije tiskanja prvotiska Misala) sa slijepim otiscima koji se pojavljuju u prvotisku Misala po zakonu rimskoga dvora.
 
== Ostalo ==