Zagrebačka biskupija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8.5 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
'''Zagrebačka biskupija''' je bila uspostavljena oko [[1094.]], točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice [[1093.]] i prve polovice [[1095.]] godine<ref>{{cite web |url=http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=3&limitstart=1 |title=Povijest Zagrebačke nadbiskupije - II. Osnutak biskupije |publisher=Zagrebačka nadbiskupija |accessdate=2010-07-07 |url-status=dead}}</ref> da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od [[Drava|Drave]] do [[Gvozd]]a, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod [[Ugarska|ugarskog]] [[nadbiskup]]a, po svemu se čini kaločkoga. Ugarski kraljevi i druge imućne ličnosti u 12. stoljeću su bogato darivali zagrebačku biskupiju. Uz to valjalo bi napomenuti i dio [[Felicijan]]ove isprave iz [[1134.]] godine, prema kojoj je kralj [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislav]] "utemeljio zagrebačku biskupiju, naime, da one koje je bludnja idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga, biskupova briga privede na put istine...". Teritorij koji obuhvaća ova biskupija je bio podijeljen na arhiđakonate. U popisu župa iz [[1334.]] godine navodi se 14 [[arhiđakonat]]a: [[Gora]], [[Zagorje]], [[Svetačje]], [[Gušće]], [[Zagreb]], [[Hrvatska Dubica|Dubica]], [[Komarnica]], [[Gorica]], [[Kalnik]], [[Vaška]], [[Čazma]], [[Bekšin]], [[Varaždin]] i [[Vrbovec]]. Za vjerski život zagrebačke biskupije je od osobite važnosti [[zagrebačka katedrala]]. ▼
▲}}</ref> da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od [[Drava|Drave]] do [[Gvozd]]a, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod [[Ugarska|ugarskog]] [[nadbiskup]]a, po svemu se čini kaločkoga. Ugarski kraljevi i druge imućne ličnosti u 12. stoljeću su bogato darivali zagrebačku biskupiju. Uz to valjalo bi napomenuti i dio [[Felicijan]]ove isprave iz [[1134.]] godine, prema kojoj je kralj [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislav]] "utemeljio zagrebačku biskupiju, naime, da one koje je bludnja idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga, biskupova briga privede na put istine...". Teritorij koji obuhvaća ova biskupija je bio podijeljen na arhiđakonate. U popisu župa iz [[1334.]] godine navodi se 14 [[arhiđakonat]]a: [[Gora]], [[Zagorje]], [[Svetačje]], [[Gušće]], [[Zagreb]], [[Hrvatska Dubica|Dubica]], [[Komarnica]], [[Gorica]], [[Kalnik]], [[Vaška]], [[Čazma]], [[Bekšin]], [[Varaždin]] i [[Vrbovec]]. Za vjerski život zagrebačke biskupije je od osobite važnosti [[zagrebačka katedrala]].
Zagrebačka biskupija utemeljena je na području nekadašnje [[sisačka biskupija|sisačke biskupije]] koja se spominje još u [[rimljani|rimsko]] doba. Ladislav je novoosnovanu biskupiju podložio [[ostrogonska nadbiskupija|ugarskoj metropoliji]] u [[Ostrogon]]u (bila je u statusu [[sufragan]]a), a [[1180.]] je došla pod jurisdikciju [[kaločka metropolija|kaločke metropolije]] i ostala pod njezinom vlašću do svog uzdignuća na čast nadbiskupije [[1852.]] godine tako da od te godine govorimo da postoji [[Zagrebačka nadbiskupija]]. Papa [[Urban II.]]
Za prvog zagrebačkog biskupa Ladislav je postavio svećenika imenom Duha, koji je podrijetlom bio [[Česi|Čeh]] ili [[Slovaci|Slovak]]. Stara historiografija utvrdila je da je [[biskup Duh]] sa sobom u Zagreb donio vrijedne liturgijske knjige, od kojih su neke sačuvane do danas, a čuvaju se u [[Metropolitana|Metropolitanskoj knjižnici]] u Zagrebu. Prvom zagrebačkom biskupu, te njegovim nasljednicima, za privremenu je katedralu poslužila jedna od već postojećih crkvi u gradu. No, odmah je počela i gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i današnja zagrebačka katedrala. Gradnja je potrajala vise od jednog stoljeća, a izvedena je u [[romantizam|romaničkom]] prijelaznom stilu koji je prevladavao u srednjoj Europi. Katedrala je dovršena i posvećena [[1217.]] godine u prisutnosti više biskupa, crkvenih i svjetovnih vjerodostojnika te hrvatsko-ugarskog kralja [[Andrija II.|Andrije II.]], koji je tada preko Zagreba išao u [[Peti križarski rat|križarski rat]] u Svetu zemlju ([[Palestina|Palestinu]]). Katedralu su [[1242.]] razorili [[Mongoli]] te je u liturgijske svrhe poslužila kapela svetog Stjepana Prvomučenika koja je dovršena [[1250.]]
Povijesni izvori svjedoče da su zagrebački biskupi, iako od osnivanja zagrebačke biskupije podređeni mađarskoj metropoliji, oduvijek bili svjesni hrvatskih interesa, zauzimali se za njihovu promociju te nastojali što prije isposlovati osamostaljenje od ugarske crkvene hijerarhije. Već se zagrebački biskup [[Stjepan II., zagrebački biskup|Stjepan II.]] (oko 1225.
Uz spomenute među najzaslužnije zagrebačke biskupe spadaju: [[Osvald Tuz]], [[Benko Vinković]], [[Maksimilijan Vrhovac]] i drugi.
|