Zajedničko vlasništvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WP:STIL |
RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
Stvar je u '''zajedničkom vlasništvu''' kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena.
Makar Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ZOVDSP<ref>[http://www.zakon.hr/z/241/Zakon-o-vlasni%C5%A1tvu-i-drugim-stvarnim-pravima], Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima</ref> posvećuje mnogo pažnje zajedničkom vlasništvu, propisuje izrijekom u članku 57. da stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo ako je to nekim zakonom izrijekom određeno; time se [[Suvlasništvo|suvlasništvu]] daje karakter glavnog oblika vlasništva
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ostavina je zajednička imovina nasljednika, od časa smrti ostavitelja, pa sve dok ta imovina pravomoćnim rješenjem ne bude predano nasljednicima - neovisno da li će se svakome od njih predati određene stvari u samovlasništvo, ili će im biti predane u suvlasništvo.<ref>[http://www.zakon.hr/z/87/Zakon-o-naslje%C4%91ivanju] tzv. nasljednička zajednica, čl. 141. Zakona o nasljeđivanju</ref>
Također je kod ugovora o ortaštvu, imovina ortaštva zajedničko vlasništvo;<ref>[http://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima]
Udio koji zajedničar ima u zajedničkom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike, a vjerovnici mogu tražiti da se radi namirenja njihovih tražbina ovrha provodi i na udjelu pojedinog zajedničara u zajedničkom vlasništvu.
Redak 28:
Pojedini zajedničar, a i svaka osoba koja ima valjani pravni interes (npr. njegovo vjerovnik, koji na udjelu želi provesti ovrhu), ovlašten je u svako doba zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasnički dio pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu. Određivanjem njegova suvlasničkoga dijela, postaje on suvlasnik s ostalima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednički vlasnici, sve dok se i oni ne podijele.
Kod zajedničke imovine nasljednika - koja zajednica uostalom obavezno prestaje pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju - relativno se sigurno i jednostavno utvrđuje suvlasničke udjele članova nasljedničke zajednice: Zakon o nasljeđivanju sadrži dovoljno precizne odredbe o tom pitanju. Iznimku nalazimo u situaciji iz čl. 75. toga zakona: "Neovisno o svome
Kod ortaštva - jedinog preostalog značajnog područja u kojem se susrećemo sa zajedničkim vlasništvom - utvrđivanje udjela je složeno, ako ugovor o ortaštvu nije precizan i ako o poslovanju ortaštva nije vođeno temeljito knjigovodstvo (a to nije rijedak slučaj, kada su predmet ortaštva poljoprivredna imanja i obrtnički pothvati koje su pokrenuli rođaci i bliski prijatelji). Slična je situacija i
Ako je stvar na temelju zakona u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara (ortaci, ili bračni drugovi u pogledu imovine koja spada u bračnu stečevinu iz razdoblja do 2003. god.), činjenica da je u zemljišnim knjigama ili bilo gdje je prikazana kao vlasništvo samo nekoga od njih nije pravno relevantna. Međutim se štiti povjerenje u prometu trećih osoba - primjerice u situaciji gdje zajedničar na čije je ime registrirano motorno vozilo prodaje to vozilo savjesnom stjecatelju koji se oslonio na podatke o vlasništvu koji su zapisani u evidencijama kod MUP-a (čl. 57. ZOVDSP).
| |||