Zakintos: razlika između inačica

po njegovu [[Talijanski jezik|talijanskom]] imenu '''Zacìnto''' ili '''Zante'''. To je treći Jonski otok po veličini sa svojih 410 km 2 ( dužina obale 123 km). Otok je dobio ime po ''Zakintosu'', sinu [[Troja|trojanskogtroja]]nskog kralja ''Dardanusa''.

Većina stanovnika na otoku su [[Grci]], no u novije vrijeme na otok se trajno nastanjuju i mnogi bivši stalni posjetioci otoka iz cijelog svijeta (kupnja nekretnina). Uz to postoji i druga tendencija, naseljavanja mladih stranaca, koji su pronašli radno mjesto u turizmu otoka. Po zadnjem popisu stanovništva iz [[2001.]] god. otok je imao 38.596 stanovnika, od toga je gotovo 1/3 živila u gradu Zakintosu.

Dakle poslije velikog pada broja stanovnika, naročito šesdesetih godina prošlog stoljeća, stanovništvo od devedesetih ponovno raste. [[2006.]] god., na otoku je bilo 507 novorođenih i 407 umrlih.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.statistics.gr/eng_tables/S201_SPO_1_TS_00_06_2_Y_EN.pdf |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20080527234335/http://www.statistics.gr/eng_tables/S201_SPO_1_TS_00_06_2_Y_EN.pdf |archive-date=27. svibnja 2008. |access-date=20. travnja 2009. }}</ref>

Otok Zakintos se nalazi na krajnjem zapadu države [[Grčka|Grčke]] (na jugoistoku Jonskog mora). Od kopna (zapadnog [[Peloponez|Peloponeza]]a), otok je udaljen oko 25 km prema istoku. Pored njega, nešto sjevernije ( oko 20 km.) nalazi se otok [[Kefalonija]]. Od otoka prema zapadu i jugu je otvoreno more.

Otok Zakintos ima vrlo različit reljef, sas juga je ravniji, niži, vlažniji i plodniji. Njegov sjeverni dio je gorovit, ogoljen, suh. Na sjeveru otoka nalazi se najviši

otočki vrh ''Vrahionas'' (758 m.). Zapadna obala otoka je stijenovita sas velikim okomitim liticama.

Blaga mediteranska klima otoka, i kišovite zime čine ovaj otok vrlo bujnim i plodnim. Na otoku se najviše uzgajaju [[maslina|masline]], grožđe, i [[citrus|citrusi]]i.

Otok ima zračnu luku ([[Dionisos Solomos]]) koja ima veza sas ostalim grčkim zračnim lukama.

Na jugozapadnom dijelu otoka nalazi se pomorski park prirode Zakintosu kojem se na početku lipnja na njegovim plažama lijegu morske kornjače (ugrožena vrsta ''[[Caretta caretta]]''), naročito na pješčanoj plaži (Kalamaki).

Iz luke grada Zakintosa plove trajekti za obližnju kopnenu luku na [[Peloponez]]u ( Kilini). Iz trajektne luke u selu ''Skinari'', polaze trajekti za obližnji otok [[Kefalonija]] za grad [[Argostoli]].

Zakintos je bio stanište ljudi još od [[Neolit|neolitaneolit]]a, suvremena[[arheologija|arheološka]] iskapanja to potvrđuju.

Prvi zapis o Zakintosu nalazimo u slavnim [[Homer|Homerovim]]ovim epovima [[Ilijada]] i [[Odiseja]], u kojima se govori da su prvi stanovnici otoka bili sinovi kralja ''Dardanosa'' iz [[Troja|Troje]], koji su naselili otok Zakintos sa svojim ljudima. Po tome bi bilo da su oni došli na otok oko 1500 - 1600 godine pr. Kr. Otok Zakintos bio je pod vlašću susjednog otoka [[Kefalonija]], i njegovog kralja ''Arkeizija''.

Nakon njega Zakintosom je vladao slavni [[Itaka|Itački]] kralj [[Odisej]]. Nakon njegove vladavine otok se osamostalio i postao - [[polis]], i to duže od 650 godina.

Za vrijeme Prvog i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], otok je bio po strani od velikih ratnih okršaja tako da je prošao bez velikih materijalnih razaranja. Čak je i židovska zajednica na otoku prošla relativno dobro. Postoji anegdota o tome da kad su nacisti ( koji su okupirali otok nakon talijanske kapitulacije) tražili popis [[židovi|židovskog]] stanovništva od lokalnog patrijarha ''Krisostomosa'', on im na zahtjev odgovorio tako da im je dao popis od svega dva imena; svojeg i gradonačelnika. Nakon toga do [[Izrael|Izraela]]a je došla poruka ''Židovi sa Zakintosa nikad neće zaboraviti patrijarha i gradonačelnika i onog što su oni učinili za nas''.<ref name="Zakynthos">[http://www.ushmm.org/museum/exhibit/online/greece/nonflash/eng/zakyntho.htm Zakynthos: The Holocaust in Greece] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090506235639/http://www.ushmm.org/museum/exhibit/online/greece/nonflash/eng/zakyntho.htm |date=6. svibnja 2009. }}, ''United States Holocaust Memorial Museum'', Preuzeto [[15. travnja]] [[2006.]]</ref>

Najsnažniji od cijele serije potresa, bio je jačine 7.3 po Richterovoj skali, koji se zbio u 11:24 sati po lokalnom vremenu [[12. kolovoza]] [[1953.]] Epicentar potresa bio je na južnom kraju obližnjeg otoka [[Kefalonija]]. Samo tri građevine na Zakintosu ostale su

cijele nakon katastrofe; Katedrala Sv.Dionisa, Zgrada Nacionalne banke i Crkva Sv. Nikole na molu. Većina ostalih zgrada pretrpjela je veća ili manja oštećenja, ili je bila kompletno porušena.