Zapadna obala: razlika između inačica

'''Zapadna obala''' ([[arapski]]: الضفة الغربية ad-Diffa al-Gharbiyya, [[Hebrejski jezik|hebrejski]]: '''יו״ש''' ili '''הגדה המערבית''', [[engleski]]: West Bank) je naziv za teritorij s desne strane rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]], koji je danas pod vojnim nadzorom [[Izrael|Izraela]]a i uz [[Pojas Gaze]] dio je [[Palestinska Samouprava|Palestinske Samouprava]] (u političko-administrativnim poslovima). Prema mišljenju [[UN]]-a i većine država u svijetu, ''Zapadna obala'' je pod nominalnim nadzorom [[Izrael]]a, iako ju sami Izraelci, pa i mnoge druge skupine u svijetu nazivaju ''spornim područjem''.

Zapadna obala nije postojala kao posebni entitet, ona je predstavljala integralan dio [[Palestina|Palestine]] za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] uprave, ustanovljene nakon raspada [[Otomansko carstvo|Osmanskog Carstva]]. Za vrijeme [[Arapsko-izraelski rat 1948.|prvog arapsko-izraelskog rata]] godine.

[[Izrael]] je okupirao ovaj teritorij [[1967.]] god. za vrijeme [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], ali za razliku od [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], nije ga nikad formalno anektirao.

[[Jordan|Kraljevina Jordan]] se formalno odrekla Zapadne Obale [[1988.]] godine.

U [[Izrael|Izraelu]]u se Zapadna obala tretira kao teritorij od dva dijela, te se koriste [[Hebrejski jezik|hebrejski]] nazivi ''Yehuda'' ([[Judeja]]) i ''Shomron'' ([[Samarija]]), tako taj teritorij imenuju i zemlje sklone Izraelu, [[Judeja]] i [[Samarija]]. U nekim starijim izvorima (i nekim jezicima) za Zapadnu Obalu koristi se izraz ''Cisjordanija''.

Zapadna obala ima 5 878 km² i vrlo je gusto naseljena, s oko 400 stanovnika na km².

Teritorij Zapadne Obale graniči s [[Izrael|Izraelom]]om na zapadu, sjeveru i jugu, a s Kraljevinom [[Jordan]] na istoku.

Palestinski središnji ured za statistiku procjenjuje da na Zapadnoj Obali živi 2.5 milijuna Palestinaca (uključujući u to i anektirani [[Istočni Jeruzalem]]), procjena iz [[2006.]]

Po službenom popisu iz studenoga [[2007.]], provedenom pod upravom palestinskih vlasti, na Zapadnoj Obali živi 2 345 000 milijuna stanovnika, uključujući u to i [[Istočni Jeruzalem]].

U Zapadnoj Obali živi 275 000 [[židovi|židovskih]] naseljenika, uz 200 000 u istočnom Jeruzalemu.

Postoje i vrlo male etničke skupine, poput [[Samarijanski aramejski jezik|Samarijanaca]], koje žive uokolo [[Nablus|Nablusa]]a (nekoliko stotina ljudi). Međusobni odnosi između Palestinaca i Izraelaca su gotovo potpuno prekinuti nakon [[Intifada|palestinske Intifade]], dok gospodarski, ipak, traju.

Po podatcima iz [[2007.]], oko 23 000 Palestinaca iz Zapadne Obale ide na rad u [[Izrael]] svakodnevno. Uz njih 9 200 rade u izraelskim naseljima, oko 10 000 Palestinskih trgovaca ima dozvolu za svakodnevni ulazak u [[Izrael]].

Otprilike 30 % palestinskog stanovništva iz Zapadne Obale su izbjeglice (ili njihovi sljednici) sas područja koji su postali ozemlje države [[Izrael]] [[1948.]]

Grad [[Jenin]] je na krajnjem sjeveru Zapadne Obale, na južnom rubu doline Jizrel. [[Modi'in Illit]], [[Kalkilija]] i [[Tulkarm]] se nalaze na padinama povezanim sas izraelskom obalnom ravnicom, a gradovi [[Jerihon]] i Tubas se nalazi u dolini [[Jordan (rijeka)|rijeke Jordana]], sjeverno od [[Mrtvo more|Mrtvog mora]].

*[http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/we.html Stranice američke obavještajne agencije CIA o Zapadnoj obali - ''West Bank'' (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510025201/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/we.html |date=10. svibnja 2006. }}