Wikipedija

Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Sintaksa – Parametar u navodnike.
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 60:
Kad je Austro-Ugarska zaposjedala BiH, dio muslimana bio je za to da ako ne može ostati Turska, neka dođe za vlast druga velesila. U narodu je bila i protivna struja koja je htjela i radila da stvari ostanu po starom i braniti domovinu od svakog napadača, koji bi pošao na Bosnu. Uz ovu struju pristali su mnogi muslimani. Austrijska carska vojska je napredovala u zaposjedanju BiH i naselja u Bosni redom su padala.<ref name="gračanički">[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg31-8.pdf Gračanički glasnik 31/16] Građa • Atif Hadžikadić: ''Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle, str. 75-77</ref><ref name="bošnjačko oko">[https://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1888:historijski-retrovizor&catid=47:the-community&Itemid=77 Bošnjačko oko] Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle 1878.g. Dr Atif Hadžikadić, “Novi Behar” (br. 5, 1. VII. 1927., str. 8-9). Historijski retrovizor, 20. ožujka 2015. (pristupljeno 13. listopada 2017.)</ref>
 
No, pojedini džepovi otpora su bili izuzetno ustrajni. Među zadnjima su ostali Tuzla i Zvornik. Tuzla je pala nakon duge borbe. Velika se bitka odvila [[bitka kod Tuzle 1878.|kod Tuzle]]. Zvornik se bez oružja i bez otpora predao pet dana poslije zauzimanja Tuzle.<ref name="gračanički"/><ref name="bošnjačko oko"/> Nakon intervencija III i IV zbora i žestokih okršaja na planini [[Majevica|Majevici]], [[Tuzla]] je zauzeta 22. rujna.<ref name="Pavičić, 232"/> [[Livno]] je zauzeto tek [[28. rujna]], i to pomoću postrojbi iz Dalmacije, dok je glavnu operaciju izvela osječka 7. pješačka divizija.<ref name="237p">Pavičić, 237.</ref> Najteže borbe bile su oko Kluga, [[Šuica (Tomislavgrad, BiH)|Šuice]] i Han Prologa.<ref name="237p"/> [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] borci raspolagali su sas 3000 vojnika i 14 topova, koje su opsluživali preostali [[Osmansko Carstvo|osmanski]] vojnici.<ref name="237p"/> [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske postrojbe]] okružile su Livno i opsjele ga [[26. rujna]], a nakon dva dana teških borbi grad je zauzet.<ref name="237p"/> Utvrda [[Velika Kladuša]] predala se 20. listopada.<ref name="Klaic"/>
 
Udarne snage su napredovanjem kroz [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Sandžak|Novopazarski sandžak]] zauzele cijelu Bosnu i Hercegovinu do sredine listopada.<ref name="or"/> Osvajanje BiH je trajalo manje od tri mjeseca, tijekom kojih su ukupni gubitci austrijskih postrojbi iznosili 946 poginulih i 3.980 ranjenih vojnika.<ref name="or"/> Sav otpor bio je slomljen nakon dodatna tri tjedna po obustavi operacija.<ref>Schachinger, 1996., 2. str.</ref>
Redak 67:
[[Datoteka:Nordlager bei Mostar waehrend des Bosnienfeldzugs 1878.jpg|mini|desno|[[Vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjeverni logor]] austro-ugarske vojske pokraj [[Mostar]]a]]
=== Gubitci ===
Ukupni austro-ugarski gubitci iznosili su preko 5.000 mrtvih i ranjenih - 946 mrtvih i 3.980 ranjenih.<ref>Plaschka (2000), 102.</ref>. Iz Dalmacije poginulo je 118, ranjeno 403 i nestalo 132 vojnika. Neočekivana žestina kampanje dovela do međusobnih optužbi vojnog i političkog vrha Monarhije.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 101-02</ref> Kritički intoniran članak u budimpeštanskom Pester Lloydu bio je cenzuriran na nalog cara i kralja Franje Josipa.
=== Geopolitički odnosi ===
{{Dvostruka slika|right|Bosnian Crisis 1908.jpg|150|Bosniake2.jpg|150|Karikatura iz francuskog časopisa ''Le Petit Journal'': Bugarski kralj Ferdinand proglašava [[Kneževina Bugarska|Bugarsku]] nezavisnom, [[Franjo Josip I.]] uzima BiH, dok sultan [[Abdul Hamid II]] bespomoćno gleda.|"Bogu hvala, sad je samo naša!", karikatura iz bečkog lista ''Kikeriki'', 1908. U Austriji je bilo i glasnog otpora pripajanju BiH, na koju se gledalo kao na teret.}}
Redak 73:
Zbog dogovora na Berlinskom kongresu o zadržavanju formalne vrhovne sultanove vlasti, ali i zbog dualističkog ustroja [[Austro-Ugarska Monarhija|Monarhije]], Bosna i Hercegovina nije pripojena niti austrijskom niti ugarskom dijelu nego je nad njom uspostavljena zajednička vlast, [[kondominij]]. Nova vlast je pretvorila Bosnu i Hercegovinu u [[protektorat]]. Austro-ugarskim protektoratom nad BiH nastojala se riješiti velika istočna kriza, međutim, to nije bilo pravo rješenje, nego uzrok novih međunarodnih komplikacija, koje će dovesti do aneksije tih pokrajina u sastav Austro-Ugarske 1908. godine i tzv. [[Aneksijska kriza|aneksijske krize]] iste godine, a, neizravno, i do povoda [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
 
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj dočekano s oduševljenjem, dovelo je do službenog zahtjeva [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] caru za pripajanje BiH [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj Kraljevini]], jer su [[1527.]] [[Habsburgovci]], stupajući na hrvatsko prijestolje, obećali sve zemlje oslobođene od [[Osmanlije|Osmanlija]] uključiti u sastav [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske]].<ref name="RWSW">{{cite book | url = http://www.archive.org/stream/southernslavques00seto/southernslavques00seto_djvu.txt | author = R. W. Seton-Watson | title = The southern Slav question and the Habsburg Monarchy | page = 18 | isbn = | year = | accessdate = }}</ref> Iako je taj zahtjev odbačen, nova situacija dovela je do ukidanja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] 1881., koja je izgubila svoj smisao, i njenog uključivanja u Trojednicu. Mnoge pogranične utvrde prema BiH su napuštene i razorene ili ostavljene propadanju. [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] je dobila prirodno gospodarsko zaleđe, iako su prometnice ostale iznimno loše, te se stoga nije odigrao gospodarski napredak kakav se priželjkivao. Različite reakcije na zaposjedanje označile su [[Bukovičko izdajstvo|razlaz Hrvata i Srba u Dalmaciji]] sve do politike novog kursa tridesetak godina kasnije.
=== Društvo i gospodarstvo ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Redak 88:
Zaposjedanje BiH i svjedočanstva iz toga vremena zapisao je [[Eugen Kumičić]] u svojoj povijesnoj pripovjetci ''Pod puškom''.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=2&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kumi%C4%8Di%C4%87%2c+Eugen&xm0=1&selectedId=6000100 Gradska knjižnica Krapina]</ref> Radnja novele [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] ''[[Tena (djelo)|Tena]]'' odvija se za vrijeme grupiranja austro-ugarskih snaga u [[Slavonija|Slavoniji]] zbog priprema za prijelaz Save, kao i same akcije. Tena se zaljubi u [[Bohemija|češkog]] [[vodnik]]a Jaroslava Beraneka, koji se iz operacije vrati bez desne ruke.
 
Hrvatski slikar Ferdinand Quiquerez prikazao je na svojoj oleografiji ulazak Filipovićeve vojske u Bosnu kod Broda.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza (Austro-Hungarian Occupation of Bosnia and Herzegovina Seen through the Eyes of a Croatian Painter: Ferdinand Quiquerez’s Crossing the Sava River at Brod) |url=https://www.academia.edu/35927091/Austrougarska_okupacija_Bosne_i_Hercegovine_gledana_o%C4%8Dima_hrvatskog_slikara_Prijelaz_Save_kod_Broda_Ferdinanda_Quiquereza_Austro-Hungarian_Occupation_of_Bosnia_and_Herzegovina_Seen_through_the_Eyes_of_a_Croatian_Painter_Ferdinand_Quiquerez_s_Crossing_the_Sava_River_at_Brod_ |journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti 41 (2017), 1; 199-214 |accessdate=2019-02-17}}</ref>
 
== Ostavština ==
Redak 101:
 
== Literatura ==
* {{cite book |authorlink=Luigi Albertini |first1=Luigi |last1=Albertini |title=The Origins of the War of 1914, Volume 1 |first2=Isabella M., trans. |last2=Massey |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=1952}}
* {{cite book |first=László |last=Bencze |editor-first=Frank N. |editor-last=Schubert |title=The Occupation of Bosnia and Herzegovina in 1878 |location=New York |publisher=Columbia University Press |volume=126 |series=East European Monographs |year=2005}}
* {{cite book |first=Marie-Janine |last=Calic |title=Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert |publisher=Beck |location=Munich |year=2010 |isbn=978-3-406-60645-8}}
Redak 120:
 
== Izvori ==
{{izvori|230em}}
 
== Vanjske poveznice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Zaposjedanje_Bosne_i_Hercegovine_1878."