Zvjezdani katalog: razlika između inačica

Obrisano 11 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
(Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8)
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
Najraniji poznati zvjezdani katalog izradili su [[Babilonska astronomija|Babilonci]] oko 1500. pr. Kr., kada su na glinenim pločicama naveli popis od 36 zvijezda s opisom njihova položaja na nebu. Položaj manje sjajnih zvijezda opisan je u odnosu na sjajnije zvijezde. Grčki astronom [[Eudoks iz Knida]] u svojem je katalogu ''Pojave'' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Φαινόμενα'') oko 370. pr. Kr. popisao klasična zviježđa, opisao položaje zvijezda u njima i naveo vremena njihova izlaska i zalaska. U 3. stoljeću pr. Kr. grčki astronomi Timoharid i Aristil izradili su katalog u kojem su položaje zvijezda odredili u odnosu na [[ekliptika|ekliptiku]]. Oko 130. pr. Kr. [[Hiparh]] iz Nikeje izradio je zvjezdani katalog s položajima i [[Prividna magnituda|prividnim magnitudama]] za oko 850 zvijezda. U svojem djelu ''Almagest'' [[Klaudije Ptolemej]] je oko 150. objavio katalog zvijezda s položajima i prividnim magnitudama za 1 022 zvijezde. Perzijski astronom [[Abd al-Rahman al-Sufi]] u svojoj ''Knjizi o zvijezdama stajačicama'' ([[Arapski jezik|arap]]. ''Kitāb al-kawākib al-thābita al-musawwar'', 964.) ažurirao je i dopunio Ptolemejev katalog te zabilježio položaje, [[Magnituda (astronomija)|magnitude]] i boje za 1018 zvijezda. Mongolski astronom [[Ulug-beg]] izradio je 1437. katalog položaja 992 zvijezda, [[Johannes Kepler]] je 1627. izdao ''Rudolfinske tablice'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Tabulae Rudolphinae'') s katalogom koji je obuhvaćao podatke za 1 005 zvijezda.
 
Nakon uvođenja [[teleskop]]a katalozi se povećavaju i počinju bilježiti položaje i svojstva zvijezda koje nisu vidljive golim okom, a katalogiziraju se i druga nebeska tijela. [[John Flamsteed]] je 1725. katalogizirao oko 3 000 zvijezda i uveo nazive zvijezda po rastućim [[Rektascenzija|rektascenzijamarektascenzija]]ma, [[Joseph Jérôme Lefrançois de Lalande]] je 1801. objavio katalog s 47 390 zvijezda s prividnim sjajem do devete magnitude. U [[bonn]]skoj zvjezdarnici [[Friedrich Wilhelm August Argelander]] izradio je ''Bonnski premjer neba'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Bonner Durchmusterung'', akronim BD, 1852–62), zvjezdani katalog s podatcima za 324 198 zvijezda. [[Annie Jump Cannon]] objavila je ''Katalog Henryja Drapera'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Henry Draper Catalogue'', akronim HD, 1918. – 1924.), koji obuhvaća cijelu nebesku sferu i daje [[Spektralni razred|spektralne razrede]] za 225 300 zvijezda. Katalog je 1949. proširen za 133 783 zvijezde, do broja 359 083. 
 
[[Charles Messier]] oblikovao je prvi katalog [[maglica|magličastih]] tijela, ''Messierov katalog'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Catalogues des nébuleuses et des amas d’étoiles'', 1774. – 1784.), koji sadrži 103 nebeska tijela (s kasnijom dopunom do 110 tijela). [[William Herschel]] objavio je tri kataloga novih maglica i zvjezdanih skupova (1786., 1789. i 1802), koje je proširivao njegov sin [[John Herschel]]. Dansko-irski astronom [[John Louis Emil Dreyer]] izradio je ''Novi opći katalog maglica i zvjezdanih skupova'' (eng. ''New General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars'', akronim NGC, 1888.) kao nadogradnju Herschelovih kataloga, koji obuhvaća 7 840 nebeskih tijela, a čini cjelinu s poslije objavljenim ''Dodatcima katalogu'' (eng. ''Index Catalogue'', akronim IC, 1895. i 1908.), koji sadrže još 5 386 tijela.
 
Od suvremenih zvjezdanih kataloga najopsežniji su ''Katalog Hipparcos'' (eng. ''Hipparcos Catalogue'', 1997.), s podatcima za položaje 118 218 zvijezda do prividne magnitude ''m'' = 12,4, s točnošću od 0,002″, vlastito gibanje zvijezda s točnošću od 0,002″/god., ''Tychov katalog'' (eng. ''Tycho Catalogue'', 1997.), s manje preciznim podatcima za 1 058 332 zvijezde, i ''Drugi Tychov katalog'' (eng. ''Tycho-2 Catalogue'', 2000), s poboljšanim podatcima za 2 539 913 zvijezda. Izrađeni su s pomoću podataka dobivenih mjerenjima astronomskoga [[umjetni satelit|satelit]]a ''Hipparcos'' (1989. – 1993.). Specijalizirani se zvjezdani katalozi izrađuju za dvojne zvijezde, na primjer ''Aitkenov katalog dvojnih zvijezda'' (eng. ''Aitken’s Double Star Catalogue'', [[akronim]] ADS, 1932.), za bliske zvijezde, na primjer ''Glieseov katalog bliskih zvijezda'' (eng. ''Gliese Catalogue of Nearby Stars'', 1957.), [[Promjenljiva zvijezda|promjenljive zvijezde]], na primjer ''Opći katalog promjenljivih zvijezda'' (eng. ''The General Catalog of Variable Stars'', akronim GCVS, neprekidno se dopunjava), i drugi. <ref> '''zvjezdani katalog''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67566] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Zvjezdani atlas ==
{{Glavni|Zvjezdani atlas}}
 
'''Zvjezdani atlas''' je skup preglednih [[Karta|karata]] ili [[nebovid]]a pojedinih dijelova neba ([[nebeska sfera|nebeske sfere]]) koji se koristi za lakšu [[orijentacija|orijentaciju]] pri traženju objekta opažanja ([[nebesko tijelo]]). Karte u [[Atlas (kartografija)|atlasu]] mogu biti od jednostavnih, sa samo nekoliko stotina najsjajnijih [[zvijezda]], do detaljnih karata s više od 250 000 ucrtanih zvijezda. Posebno mogu biti označene [[Dvojna zvijezda|dvojne]] i [[Promjenljiva zvijezda|promjenljive zvijezde]], granice [[Zviježđe|zviježđa]] i slično. Detaljniji suvremeni zvjezdani atlasi prikazuju zvijezde do približno 9. [[Magnituda (astronomija)|magnitude]] . Osim zvijezda, tematske karte mogu sadržavati [[Maglica|maglice]], zvjezdane skupove, [[galaktika|galaktike]], [[kvazar]]e, izvore [[Rendgenska astronomija|rendgenskoga zračenja]] i drugo. Precizan položaj traženih tijela određuje se prema [[Nebeski koordinatni sustavi|koordinatama]] iz zvjezdanih kataloga. <ref> '''zvjezdani atlas''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67564] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Nebovid ===
{{Glavni|Nebovid}}
 
'''Nebovid''', '''nebeska karta''' ili '''karta zvjezdanog neba''' je prikaz koji astronomima služi za pronalaženje i upoznavanje [[zviježđe|zviježđa]], [[zvijezda]] koje ih čine i inih nebeskim tijelima na [[nebeski svod|nebeskom svodu]]. Pored namjene [[orijentacija|orijentaciji]] na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]], služi i za orijentaciju na [[Zemlja|Zemlji]]. Neprofesionalcima odnosno [[amaterska astronomija|amaterskim astronomima]] i opažačima početnicima kao dopuna za nebovid služi vrteća (okretna, ili rotirajuća) nebeska karta. Opažači koji su nešto napredniji i iskusniji, za nadopunu koriste [[dalekozor]], mali astronomski [[teleskop]] i zvjezdani atlas. <ref name="Kren">{{cite web |author=Gustav Kren |title=Karta zvjezdanog neba |url=http://www.sysprint.hr/drvo/tekst33_1.html |work=Drvo znanja broj 33 godina IV. / ožujak 2000. |publisher=Sysprint |accessdate=13. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924112620/http://www.sysprint.hr/drvo/tekst33_1.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref>
 
== Izvori ==
150.596

uređivanja