Černobilska katastrofa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Neptune, the Mystic je zaštitio "Černobilska katastrofa": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 14:53, 25. listopada 2021. (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 14:53, 25. listopada 2021. (UTC))) |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 15:
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran [[dizajn]] sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane. Nedovoljno stručnom procjenom, prilikom eksperimenta nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je nenadano dovelo do opterećenja [[sustav]]a. Istovremeno je drugi [[operater]] isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do [[eksplozija|eksplozije]]. Prema posljednjem [[izvještaj]]u iz 1991. godine, uzrok eksplozije predstavljaju greške u dizajnu samog reaktora, točnije u šipkama koje kontroliraju rad reaktora.
Među [[čimbenici]]ma koji su doprinijeli nesreći su i neadekvatno obučeni [[djelatnici]] elektrane. Direktor '''V. P. Brjuganov''' je prije transfera u černobilsku [[nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] radio u [[termoelektrana|termoelektrani]] na [[ugljen]]. Glavni inženjer '''Nikolaj Fomin''' također je imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. '''Anatolij Djatlov''', zamjenik glavnog inženjera, pretežno je imao iskustva s nuklearnim reaktorima u podmornicama. Djatlov je nakon nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje dizajneri reaktora namjerno propustili napomenuti da su reaktori nestabilni pri pojedinim opsezima rada. [[Operateri]] također nisu bili svjesni mane ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipki. Naime, dio kontrolnih šipki, koje apsorbiraju [[neutron]]e i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, bio je napravljen od [[grafit]]a, i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tekućine koja hladi [[reaktor]].
===Plan i svrha eksperimenta===
Redak 21:
===Karakteristike agregata===
[[nuklearna elektrana|Elektrana]] je imala četiri reaktora snage 1GW tipa RBMK-1000, (Ruski RBMK Reaktor "Bolьšoй Moщnosti Kanalьnый"; reaktor velike snage, kanalskog tipa). U vrijeme nesreće, sva četiri reaktora su proizvodila oko 10% električne energije za potrebe [[Sovjetski Savez|Sovjetske Ukrajine]]. Gradnja elektrane je započeta sedamdesetih godina. Sukladno se izgrađivao i ukrajinski gradić [[Pripjat]], prvenstveno za djelatnike elektrane i njihove obitelji. Reaktor br. 1 je počeo s radom 1977., godinu dana kasnije je pušten u pogon i reaktor 2. Reaktor 3.
[[Datoteka:Economic Development training.jpg|mini|left|Prizor s predavanja u sklopu međunarodnog programa za ekonomski razvoj regije pogođene černobiljskim posljedicama (2009.)]]
Redak 54:
Nakon same nesreće, ukrajinski političar Vladimir Ščerbickij nazvao je [[Moskva|Moskvu]] da otkaže proslavu Dana rada i prigodnu paradu u [[Kijev]]u, a glavni sovjetski lider [[Mihail Gorbačov]] mu je potom zaprijetio da će "biti izbačen iz politike ako ne riješi problem u tišini." Nakon razgovora, sovjetske vlasti su svjesno žrtvovale više od trideset ukrajinskih vatrogasaca koji su prema naredbi bez potrebne zaštite trebali ugasiti [[požar]] na mjestu nuklearne nesreće. U kratkom vremenu nakon toga vatrogasci su umrli zbog posljedica radioaktivnog zračenja.
Oko 135.000 ljudi potom je evakuirano iz gradova [[Pripjat
Ipak, nuklearna katastrofa imala je velike posljedice na političko povjerenje građana u sovjetsku vlast. Odluka sovjetskih vlasti na čelu s [[Mihail Gorbačov|Mihailom Gorbačovom]] da prešuti nuklearnu nesreću i podmukle posljedice neprimjetnog radioaktivnog zračenja stvorila je revolt stanovništva u [[Ukrajina|Ukrajini]], gdje je povjerenje prema [[Komunistička partija|Komunističkoj partiji]] svedeno na najmanju razinu ikada. Černobil je simbolično za većinu građana Ukrajine predstavljao kriminalnu nemarnost i aljkavost sovjetske vlasti u kojoj je cvjetala korupcija. Politika [[Glasnost]] tek je nešto ublažila ogorčenost sovjetskih naroda, a posebno ukrajinskog koji je nove političke slobode počeo vrlo aktivno koristiti kako bi ukazao na opasan i zastarjeli sovjetski sustav na svim razinama.
| |||