Razlika između inačica stranice »Špilja Samograd«

Obrisano 66 bajtova ,  prije 4 mjeseca
RpA: WP:NI, WP:HRV
m (→‎Četiri dvorane: popravak godina)
(RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
}}
 
Špilja '''Samograd''' nalazi se [[jugozapad|jugozapadno]]no od [[Perušić|Perušića]]a, a leži na [[istok|istočnoj]] padini uzvišenja [[Grabovača]] u [[Pećinski park Grabovača|Pećinskom parku Grabovača]]. O nazivu špilje govori sam [[toponim]] '''SAMOGRAD''' (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na [[Grabovača|Grabovači]], a nalazi se na istočnim padinama brda [[Grabovača]]. Duga je 345 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: [[stalaktiti|stalaktita]], [[stalagmiti|stalagmita]], sigastih stupova i dva sigasta mosta.
 
==Povijesne značajke ==
[[Datoteka:Grabovača slika samograde.jpg|180px|minijatura|lijevo|Prva fotografija špilje u Hrvatskoj, špilja Samograd 1897.]]
Prema [[Mirko Malez|Malezu]] špilja Samograd posjećivana je od najranijih dana. Potpisi austrijskih časnika iz 1835., koji se nalaze na jednoj sigi u špilji, svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja. Još 1886. godine je u [[Perušić|Perušiću]]u osovan ''Odbor za uređenje Samogradske pećine'' te je ona 1890. godine prvi put osvijetljena. Putevi i stube u [[špilja|špilji]] uređivani su krajem 19. stoljeća, a generalno su uređeni 1903. godine kad je bio planiran posjet bana [[Khuen Héderváry|Khuena Hédervárya]] [[Lika|Lici]]. Agregat kojim se špilja opksrbljivala energijom od 1989. godine zamijenjen je 2007. godine s električnim napajanjem, a 2012. godine postavljena je nova, hladna rasvjeta koja minimalno utječe na [[Mikroklima|mikroklimatskemikroklima]]tske uvjete.
[[File:Samograd potpisi 1835.jpg|thumb|Potpisi austrijskih časnika u špilji Samograd, 1835.]]
 
Ulaz se nalazi na 670 m nadmorske visine, leži u [[elipsa|elipsastoidnoj]]stoidnoj [[Ponikva|ponikvi]], a okrenut je prema S-SZ te je vjerojatno nastao urušavanjem stropa kanala. Špiljski kanal pokazuje karakteristike pukotinskog freatičkog kanala. Cijeli je objekt nastao duž pukotine pravca S-J. Kanali nastali u freatskim uvjetima, zbog korozije čije je djelovanje u tom slučaju ravnomjerno raspoređeno u svim smjerovima, poprimaju zaobljen presjek koji teži [[elipsa|elipsi]] ili [[Krug|krugukrug]]u.
 
== Četiri dvorane ==
*Karlovića dvorana, u čast bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]] koji je [[Lika|Liku]] i [[Krbava|Krbavu]] branio od [[Turci|Turaka]];
 
*Kukuljevića dvorana, u čast [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], [[povjesničar|povjesničara]]a koji je dao [[antropologija|antropološki]] istraživati Samograd.
 
Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre [[voda|vode]] - danas ga nema.
124.906

uređivanja