Špiljski medvjed: razlika između inačica

'''Špiljski medvjed''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ursus spelaeus'') je izumro na vrhuncu posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 24 tisuće godina. Svi su se medvjedi razvili od zajedničkog pretka prije oko 25 milijuna godina, no svojom veličinom i vanjskim izgledom vrste su se prilagodile okolišu. Zajednički predak špiljskog i smeđeg medvjeda vjerojatno je živio prije 1,2 do 1,4 milijuna godina.<ref name="Loreille2001">{{Cite journal |author=Loreille, O. |title=Ancient DNA analysis reveals divergence of the cave bear, ''Ursus spelaeus'', and brown bear, ''Ursus arctos'', lineages |year=2001 |journal=Current Biology |volume=11 |issue=3 |pages=200–203 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00046-X |pmid=11231157 |display-authors=etal}}</ref> Uspravljen, dosezao je gotovo tri metra. Težio je između 400 i 700 kg. Imao je golemu glavu s masivnim zubima. [[Špiljski crteži]] pokazuju da je imao kratke uši i svinjoliko lice. Prednje noge su mu bile goleme, s velikim šapama i kandžama kao u [[grizli|grizlija]]ja. Mužjaci su bili dvostruko veći od ženki. Bio je suvremenik paleolitskih lovaca iz starijeg kamenog doba s kojima je dijelio isto stanište i borio se za iste nastambe — špilje. Bio je i plijen tih lovaca koji su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. [[Neandertalci]] su možda imali "[[kult medvjeda]]", sakupljali su njihove kosti i od njih gradili svetišta u pećinama.{{Potrebna provjera}} Špiljski medvjed je naseljavao zapadnu Europu, a srodna vrsta ''[[Ursus ingressus]]'' istočnu Europu.

Jedina četiri cjelovita kostura špiljskoga medvjeda nađena su u jami Čampari na creskoj Tramuntani, sjevernom dijelu otoka [[Cres]]a. Od ostalih nalazišta u Hrvatskoj, najpoznatija su [[Močiljska špilja]] kod [[Dubrovnik]]a, [[Biokovo]] iznad [[Gornja Brela|Gornjih Brela]], špilja [[Vranjača (špilja)|Vranjača]] pokraj Splita,<ref name=":22">{{citiranje časopisa |last=Girometta |first=Umberto |title=Špiljski nalazi u srednjoj Dalmaciji |url=https://www.hps.hr/hp-arhiva/193511.pdf |date=studeniStudeni 1935. |journal=Hrvatski planinar |volume=11 |pages=323-330 |language=hr|format= |archive-url=https://web.archive.org/web/20201010055155/https://www.hps.hr/hp-arhiva/193511.pdf |archive-date=10. listopada 2020.|via= |access-date=15. studenoga 2020.}}</ref> Volarova špilja kod Rijeke, [[Biserujka]] na [[Krk]]u, špilja kod Matulja, jama [[Vrtare male (jama)|Vrtare male]] kod [[Dramalj|Dramlja]], Krapina itd.