Kuvajtsko-saudijska granica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 6093822 suradnika ZdravkoDren (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
Redak 17:
| notes =
}}
Granica između '''[[Kuvajt|Kuvajta]]''' i [[Saudijska Arabija|'''Saudijske Arabije''']] duga je 221 km, a proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] s [[Irak|Irakom]] na zapadu do obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] na istoku.<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sa.html|title=CIA World Factbook – Saudi Arabia|access-date=31 March 2020|archive-date=6. siječnja 2019.|archive-url=https://www.webcitation.org/75DFkCF8p?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sa.html|url-status=dead}}</ref>
 
== Opis ==
Redak 25:
== Povijest ==
[[Datoteka:Map_to_show_the_Limits_of_Kuwait_and_Adjacent_Country_(1913).jpg|mini|300px|Karta s granicama označenim crvenim i zelenim krugom, prema [[Anglo-osmanska konvencija iz 1913.|anglo-osmanskoj konvenciji iz 1913. godine]].]]
Povijesno, granice u ovom dijelu Arapskog poluotoka nisu bile jasno definirane. Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] nazdiralo je današnji [[Irak]], a [[Kuvajt]] je bio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[protektorat]]. U unutrašnjosti [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], slabo organizirane arapske grupacije povremeno su formirale [[emirat]]e, od kojih je najistaknutiji bio [[emirat Nedžd i Hasa]], pod vlašću obitelji [[Dinastija Saud|al-Saud]].<ref name="al-rasheed">[[Madawi Al-Rasheed]]. ''A History of Saudi Arabia''. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.</ref><ref name="IBS103">{{Citation|url=https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS103.pdf|title=International Boundary Study No. 103 – Kuwait-Saudi Arabia Boundary|date=15 September 1970|access-date=1 April 2020}}</ref> Velika Britanija i Osmansko carstvo teoretski su, [[Anglo-osmanska konvencija iz 1913.|anglo-osmanskom konvencijom iz 1913.]], podijelili svoja područja utjecaja preko takozvanih "Plavih" i "Ljubičastih" linija. Time su Osmanlije priznale britansko pravo na Kuvajt, odijeljen od Osmanske [[Mezopotamija|Mezopotamije]] rijekom [[Wadi Al-Batin]] (tzv. "zelena linija", ''vidi kartu desno'').<ref>Briton Cooper Busch, ''Britain and the Persian Gulf, 1894-1914'' (Berkeley: University of California Press,1967), 308, and 319.</ref><ref>{{Citation|url=https://al-bab.com/negotiating-saudi-yemeni-international-boundary|title=Negotiating the Saudi-Yemeni international boundary|last=Richard Schofield|publisher=Al-Bab|date=31 March 1999|access-date=30 March 2020}}</ref><ref name="”Brown”">{{Citation|url=https://www.dur.ac.uk/ibru/publications/view/?id=49|title=The Iraq-Kuwait boundary dispute: historical background and the UN decisions of 1992 and 1993|last=Harry Brown|publisher=IBRU Boundary and Security Bulletin|date=October 1994|access-date=1 April 2020|archive-date=9. listopada 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009014607/https://www.dur.ac.uk/ibru/publications/view/?id=49|url-status=dead}}</ref>
 
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Arapski ustanak|arapskog ustanka]] (koji je podržala Velika Britanija), Osmanlije su uklonjene s većine Bliskog Istoka. U razdoblju nakon ovog, [[Ibn Saud]] je uspio znatno proširiti svoj teritorij, proglasivši na kraju [[Kraljevina Saudijska Arabija|Kraljevinu Saudijsku Arabiju]] 1932. godine. Ibn Saud je posezao za Kuvajtom, tvrdeći da treba biti dio njegove nove države. Pokušaj aneksije 1919. godine rezultirao je [[Rat između Kuvajta i Nedžda|ratom između Kuvajta i emirata Nedžd]]. Kako rat nije polučio željeni rezultat, Ibn Saud je pokrenuo blokadu Kuvajta.<ref name="asa">{{Citiranje knjige|URL=https://books.google.com/books?id=AwweY4yYSMIC&pg=PA54&dq|title=The History of Kuwait|author=Michael S. Casey|pages=54–55}}</ref><ref name="block">{{Citiranje knjige|URL=https://books.google.com/books?id=jqMLNJ3tUYMC&pg=PA13&dq|title=The Kuwait Petroleum Corporation and the Economics of the New World Order|author=Mary Ann Tétreault|pages=2–3}}</ref>