Eugen Matić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sintaksa – Parametar u navodnike.
m pripovjetka->pripovijetka
Redak 24:
| fusnote =
}}
'''Narcis Jenko''' pravim imenom '''fra Eugen (Petar) Matić''' ([[Livno]], [[2. siječnja]] [[1889.]] – [[samostan Gorica]] kod Livna, [[26. srpnja]] [[1918.]]), bosanski [[franjevac]] i [[hrvatska književnost u BiH|hrvatski književnik]] katoličkog nadahnuća iz [[Hrvati u BiH|BiH]]. Pisao je [[priča|priče]], [[pripovjetkapripovijetka|pripovjetkepripovijetke]], [[roman]]e, [[novela|novele]], [[noveleta|novelete]], [[esej]]e i [[feljton]]e te [[prevoditelj|prevodio]].<ref name="Burilović">[http://www.nadbiskupija-split.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=1491:obitelj-vojvode-hrvoja&Itemid=10 Silvana Burilović: Obitelj vojvode Hrvoja], [[Splitsko-makarska nadbiskupija]], 18. listopada 2012.</ref>
<br />
<br />
== Životopis ==
Rodio se u Livnu 1889. godine. U [[franjevci|franjevački red]] stupio je 1906. godine i uzeo ime Eugen. Studij teologije započeo je u Livnu, a završio u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1911. godine. Iste godine zaređen je za svećenika [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena |franjevačke provincije Bosne Srebrene]]. Kratko vrijeme boravio je u [[Visoko]]m kao profesor i odgajatelj na [[franjevačka gimnazija u Visokom|franjevačkoj gimnaziji]] gdje preuzima i uredničko mjesto u listu „Glasnik sv. Ante“, koji uređuje do 1916. godine. Zbog [[sušica|tuberkuloze]] prekida nastavničku službu i odlazi na liječenje, najprije u Sarajevo, a potom u [[Dubrovnik]]. Iz Dubrovnika se vraća u Livno gdje u [[samostan Gorica|samostanu Gorici]], predosjećajući da neće još dugo živjeti, grozničavo piše svoje [[roman]]e, [[novela|novele]], [[pripovjetkapripovijetka|pripovijetke]] i [[feljton]]e. Svoja djela je objavljivao u časopisima ''[[Hrvatska prosvjeta]]'', ''[[Luč (časopis)|Luč]]'', ''Novine'', ''[[Glasnik sv. Ante]]''. Hrvatski je [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|preporodni]] pisac.<br />
<br />
Neka od njegovi najvažnijih dijela objavljena su nakon njegove smrti. Teme njegovog literarnog stvaralaštva vezane su uz Bosnu i bosanske ljude u prošlosti i sadašnjosti, ljude iz svog okruženja, junacima iz davne prošlosti.<ref name="Burilović"/> Stilskom preciznošću i psihološkim uvidima Jenko u svojim djelima oslikava dušu ljudi iz Bosne. Smatra ga se jednim od najboljih hrvatskih pripovjedača u vremenu Prvog svjetskog rata i najvećim talentom među bosanskim franjevcima. Zbog svoje je vrsnosti i široka raspona prozvan bosanskim [[August Šenoa|Šenoom]] u hrvatskoj književnosti.<ref name="Burilović"/> Unatoč svojim kvalitetama i iznimnom značaju u hrvatskoj književnosti tog doba, [[jugokomunizam|jugokomunistički]] ga je sustav sustavno potiskivao i zanemarivao.<ref name="Burilović"/><br />