Uspon [[Huni|Huna]] oko 370. godine doveo je Ostrogote u vazalni odnos. Ostrogotski vladar [[Ermanarik]] ubija se [[378.]]. godine. Tokom sljedećeg desetljeća razna gotska plemena su došla do [[Balkan]]a s Hunima. Goti kralja Valamera su bili jedan od glavnih hunskih vazala u bitci kod Halonsa 451. Nekoliko ustanaka protiv Huna je ugušeno. Od Huna su naučili mnogo o konjima. Nakon smrti [[Atila|Atile]] [[Gepidi]] i Goti kralja [[Valamer]]a pobjeđuju Hune u [[bitka kod Neda|bici kod Neda]] [[454.]] godine.
== Poslije Huna ==
Redak 11:
== Na zenitu-Teodorik Veliki ==
Najveći ostrogotski vođa je bio [[Teodorik Veliki]]. Rođen je [[454.]]. godine. Bio je sin kralja Teodemira. Još kao mladi dječak otišao je u [[Konstantinopol]] kao talac, tj. osiguranje mira između Ostrogota i Bizanta. Život na dvoru u Konstantinopolu omogućio mu je obrazovanje o vojnoj taktici i načinu vladanja velikim Carstvom. To mu je kasnije poslužilo kad je postao vladar jednog dijela Rimskog Carstva s romaniziranom mješavinom naroda. Bizantski carevi [[Lav I.]] i [[Zenon, bizantski car|Zenon]] su ga iznimno cijenili. Vratio se među Ostrogote kad je imao 20 godina. U to vrijeme Ostrogoti su se naselili na bizantskim dijelovima Rimskog Carstva i postali teško kontrolirani saveznici Bizanta. Teodorik Veliki pokorava i ujedinjuje gotska plemena na europskom dijelu [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]]. Car Zenon ga imenuje konzulom [[484.]]. godine bojeći se da će se od saveznika pretvoriti u neprijatelja. Teodorik Veliki postaje kralj Ostrogota [[488.]]. godine. Car Zenon ga šalje kao svog mandatara u Italiju kako bi preuzeo vlast od [[Odoakar|Odoakra]], koji je [[476.]]. godine srušio [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Godine [[488.]] Teodorik je sa svojom vojskom stigao u Italiju, čime su panonsko područje i [[Dunav]] ostali bez gospodara. Pobjeđuje u [[bitka kod Soče|bitkama kod Soče]] ([[489.]]), [[bitka kod Milana|Milana]] ([[489.]]) i [[bitka kod Ade|Ade]] ([[490.]]). Godine [[493.]] zauzima Ravenu i osobno ubija Odoakra. Pošto je bio regent maloljetnog vizigotskog kralja, njegovog unuka [[Amalrik]]a, Teodorik Veliki je bio u stvari i kralj Vizigota. Teodorik će svoje carstvo u Italiji proširiti po cijeloj [[Dalmacija|Dalmaciji]] u rimskim granicama, sve do [[Kolubara|Kolubare]] i čitav [[Srijem]] sa [[Singidunum|Singidunumom]] ([[Beograd]]om).
== Bizantsko-gotski rat (535.-552.) ==
=== Povod za rat ===
Poslije Teodorikove smrti [[526.]]. Ostrogoti i [[Vizigoti]] su se ponovo razdvojili. [[Amalarik]] je naslijedio vizigotsko kraljevstvo u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Maloljetni Atalarik je naslijedio [[Italija|Italiju]] i [[Provansa|Provansu]]. Ubrzo počeše sukobi među Ostrogotima. Atalarika naslijeđuje majka [[Amalasunta]], koju ubijaju. Tako oslabljen ostrogotski položaj koristi car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I.]] , koji ubojstvo kraljice koristi kao povod za rat. To je bio početak gotskog rata (535-552).
=== Prvi pohod i poraz Ostrogota ===
Redak 25:
=== Nastavak rata ===
Godine [[541.]]. Ostrogoti ubijaju jednog svog vođu koji je počeo pregovore s carstvom. Odmah biraju [[Totila|Totilu]] kao svog novog vođu. Totila je započeo silovitu i uspješnu borbu protiv Bizanta, zauzimajući cijelu sjevernu Italiju i čak uspijevajući zauzeti Rim poslije duge druge opsade. Belizar se vratio u Italiju [[544.]]. Uspio je spasiti Rim, ali njegov pohod je ovog puta bio neuspješan, zbog problema u opskrbi i dodatnim pojačanjima, koje Justinijan I. nije slao. Neki povjesničari smatraju da je bio ljubomoran. Justinijan I. [[548.]] godine smjenjuje Belizara i postavlja [[Narzes]]a za zapovjednika. U [[bitka kod Tagine|bitci kod Tagine]] [[Narzes]] pobjeđuje i ubija Totilu. Ostrogoti u Rimu se predaju, a u konačnoj [[bitka na Vezuvu|bitci na Vezuvu]] u listopadu [[553.]] Narzes pobjeđuje zadnje ostatke ostrogotske vojske u Italiji.
