Vukomeričke gorice: razlika između inačica

U vremenu dok je postojalo [[Panonsko more]] pritisnute morskom strujom toka rijeke [[Sava|Save]] sa sjevera i morskom strujom rijeke [[Kupa|Kupe]] s juga, taložili su se [[sediment]]i i [[Pijesak|pjesci]] i stvarali niz [[Otok|otočića]] u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 [[Kilometar|km]] od naselja [[Kupinečki Kraljevec]] na zapadu do Letovanskog vrha iznad naselja [[Letovanić]] na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km, od naselja [[Šiljakovina]] i [[Velika Buna]] na sjeveru, [[Vukomerić]]a na zapadu, [[Kravarsko]]g i [[Gornji Hruševec|Gornjeg Hruševca]] u središnjem dijelu, do naselja [[Cvetnić Brdo]] na jugu. Samo nisko gorje sastoji se od dva paralelna [[Hrbat|hrpta]], sjeverni nešto viši s vrhovima [[Režidovka]] 255 m na zapadu, [[Bikovski vrh]] (Glože) 243 m u središnjem dijelu, [[Letovanski vrh]] s 203 m na istoku i južni niži hrbat s vrhom [[Jurašćak]] 213 m.

 

 

''Gora Pomena'' je starohrvatski naziv za današnje Vukomeričke gorice. Hrvatski povjesničar [[Juraj Ćuk]] istražio je staro nazivlje te utvrdio podrijetlo toponima Gora Pomena. I danas se u nekim naseljima Vukomeričkih gorica rabi ime Gora Pomena, a odnosi se na jedan gorski masiv Vukomeričkog niskog gorja iznad naselja [[Donji Hruševec]] prema naselju [[ Cerje Letovanićko]], na tom dijelu Vukomeričke gorice su najstrmije, a predio je okovan gustim šumama zvanim ''Burdelj'' u kojima su istrebljeni posljednji Vukovi tek 1953. godine.