Svibanjski prevrat 1903.: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m sit.
 
Redak 5:
 
== Kontekst ==
Nakon postupnog oslobađanja od Osmanskog carstva, Srbijom su vladale dvije suparničke obitelji: Karađorđevići i Obrenovići. Dok su Obrenovići bili pro-austrijski, Karađorđevići su bili pro-ruski,<ref>{{Citiranje knjige |title=The Fall of Eagles : The Death of the Great European Dynasties |author=Cyrus Sulzberger |year=1977 |pages=408 |publisher=Crown Publishers, Inc. <!--accessdate=2019-09-17 --> |isbn=0340216417}}</ref> pa su obje strane dobivale financijski podršku svojih saveznika.<ref>Salzburger (1977.) str. 202.</ref> Nakon što je u [[svibanj|svibnju]] [[1868.]] godine ubijen [[Mihailo Obrenović|Mihajlo Obrenović]], na prijestolje je došao njegov rođak Milan. Osim što je zbog autokratske vladavine Milan bio nepopularan, imao je tu nesreću da je nakon [[Sanstefanski mir|Sanstefanskog mira]] Rusija svoju podršku dala [[Bugarska|Bugarskoj]], zbog čega se on okrenuo [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Milan se proglasio kraljem [[1882.]], ali su ga poraz u ratu protiv [[Bugarska|Bugarske]] [[1885.]] i nasilno gušenje [[Timočka buna|Timočke bune]]<ref>{{Citiranje knjige |title=Politics as Development : The Emergence of Political Parties in Nineteenth-Century Serbia |author=Gale Stokes |year=1990 |chapter=8 « The Timok Rebellion » |pages=258-290 |publisher=Duke University Press,}}</ref> učinili dodatno nepopularnim.<ref>{{Citiranje knjige |title=Histoire du peuple serbe |author=Dušan T. Bataković |year=2005 |pages=181-182 |publisher=L’Âge d’Homme, <!--accessdate=2019-09-17 --> |isbn=2-8251-1958-X}}</ref> Krajem [[prosinac|prosinca]] [[1888.]] Milan je pod pritiskom Narodne radikalne stranke uveo novi ustav čime je država postala [[parlamentarna demokracija]],<ref>Bataković 2005, <abbr>str</abbr> 182-183.</ref> a zatim abdicirao u korist svog sina Aleksandra, te se povukao u Pariz kako bi živio kao običan građanin. Godine [[1981.]] kralj Aleksandar i [[Nikola Pašić]] posjetili su [[Rusija|Rusiju]] u kojoj su od cara Aleksandra III dobili uvjerenje da Rusija ni u kojem slučaju neće podržati pripajanje [[Bosna i Hercegovina|BiH]] Austro-Ugarskoj i da će Rusi podržati srpske interese u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]] i tzv. "staroj Srbiji" što je bio naziv za područje nekadašnjeg [[Dušanovo Carstvocarstvo|Dušanovog carstva]]. Aleksandrovoj majci – staroj kraljici Nataliji bio je zabranjen ulaz u Beograd,<ref>{{Citiranje knjige |title=La Serbie du prince Miloš à Milošević, Peter Lang, coll. « » (no 27), 2003 |author=Yves Tomic |year=2003 |url=https://books.google.fr/books?id=bxPmNHOFsVUC |publisher=Europe plurielle |accessdate=2019-09-17 |isbn=9052012032}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Istorija srpskog naroda |author=Vladimir Ćorović |year=1997 |url=http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_18.html}}</ref> pa je živjela u francuskom gradu Biaritzu u društvu buduće kraljice Drage. Prlikom jednog posjeta svojoj majci, Aleksandar se zaljubio u majčinu dvorsku damu Dragu, koja je bila dvanaest godina starija udovica jednog inženjera. Aleksandrov otac ga je u međuvremenu pozvao u [[Beč]], gdje je Aleksandar dodjelio orden austro-ugarskom upravitelju [[BiH]] i ministru financija Benniju Kallayu, što je u Srbiji odjeknulo negativno zbog vlastitih interesa u Bosni koji su bili u sukobu s Kallayjem.<ref name=":0" /><ref>Relevantna bibliografija na engleskom o ovom pitanju je, primjerice : David MacKenzie,''Ilija Garašanin: Balkan Bismarck'', izd. Columbia University Press New York, 1985,<small>({{ISBN|0-88033-073-2}})</small>, osobito poglavlje. IV "Forging a National Program - Načertanije" ; od istog autora : ''The Serbs and Russian Pan-Slavism, 1875-1878'', izd. Cornwell University Press, 1967, <small>({{ISBN|978-0801402838}})</small> ; i : Gale Stokes 1990, poglavlja 4 i 5 « War and Politics » te « Facing Independance »</ref> Nakon što se bivši kralj Milan u [[listopad]]u [[1897.]] vratio u Srbiju, on i nova državna vlada počeli su Aleksandru tražiti princezu zapadnog porijekla za brak, ignorirajući činjenicu da se Milan tada već redovito viđao s majčnom dvorskom damom Dragom. Milan je uskoro objavio zaruke s Dragom, što je izazvalo neodobravanje roditelja i srpskog establišmenta. Par se konačno oženio [[23. srpnja]] [[1900.]] a kraljica je uskoro navodno zatrudnila. Prema jednom tajnom izvješću, međutim, za Dragu se tvrdilo da je neplodna, što Aleksandar nije htio potvrditi pa se dogodio skandal kad je ispalo da je Dragina trudnoća bila lažna. Zbog tog skandala ruski je car odbio primiti srpski par na svom dvoru. Kao odgovor, Aleksandar se ponovno počeo približavati [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]].<ref name=":0" />
 
== Urota ==