Inačica od 27. rujna 2021. u 22:48 uredi 95.178.227.240 (razgovor) →‎Molekulske orbitale Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 31. prosinca 2021. u 07:28 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.673 edits RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 1: {{Spajanje\|Elektronska ljuska}} == Atomske orbitale == Početkom XX. stoljeća, kada je znanstvenicima struktura [[atom~~\|atoma~~]]a postala jasnija ([[Rutherfordovo raspršenje\|Rutherfordov pokus]]), atomi se predstavljaju kao minijaturni [[sunčev sustav\|sunčevi sustavi]]: [[elektron~~\|elektroni~~]]i po '''orbitama''' kruže oko masivne [[Atomska jezgra\|jezgre]]. [[Bohrov model atoma\|Bohrova teorija]] i [[kvantna mehanika]] su dale novi uvid u prirodu atoma. Po kvantnoj mehanici objekti nisu točno lokalizirani na jednom mjestu, već postoji određena gustoća vjerojatnosti nalaženja u određenom prostoru. Tako elektron nije "kuglica" koja se nalazi u blizini jezgre, već se on rasprostire u prostoru oko jezgre. To dovodi do posljedice da elektron ne može zauzeti bilo koju stazu oko jezgre. Zato se te staze ne nazivaju '''orbitama''' nego '''orbitalama'''. Austrijski fizičar [[Erwin Schrödinger]] je uspio riješiti svoju jednadžbu, primijenjenu na vodikovom atomu, što je kao rezultat dalo jednadžbe orbitala i pripadajuće energije. Orbitala se u [[Schrödingerova jednadžba\|Schrödingerovoj jednadžbi]] predstavlja kao [[valna funkcija]]. Opće rješenje Schrödingerove jednadžbe u polarnom koordinatnom sustavu za [[~~Vodik\|vodikov~~vodik]]ov atom je: Redak 40: '''Orbitale''' s azimutnim brojem l = 0 se označavaju '''s''' (ime potječe od početnog slova naziva spektralne linije ''sharp''). Slično se označavaju i ostale orbitale: '''p''' (principal), '''d''' (diffuse), '''f''' (fundamental), '''h''', '''i''', '''j''', '''k'''... S obzirom na gore navedena ograničenja u azimutnim i magnetskim kvantnim brojevima, i s obzirom na to da svaki elektron mora imati različiti kvantni broj, svaka orbitala može imati, tj. primiti određeni broj elektrona: {\|border='1' Redak 113: Vezanjem atoma u molekule, iz atomskih nastaju '''molekulske orbitale'''. Molekulske orbitale koje povećavaju elektronsku gustoću između atoma, doprinose vezivanju atoma (jer smanjuju [[Elektrostatika\|elektrostatsko]] odbijanje jezgara), nazivaju se '''vezne orbitale''', za razliku od '''protuveznih orbitala''', koje smanjuju elektronsku gustoću između atoma. '''Nevezne orbitale''' su obično lokalizirane na jednom atomu i ne pridonose stabilnosti molekule. Preklapanjem dvije atomske orbitale nastaje par molekulskih orbitala: jedna vezna i jedna protuvezna. Ako vezna orbitala sadrži više [[~~Elektron\|elektrona~~elektron]]a od protuvezne, molekula će biti stabilna. Molekulske orbitale se mogu podijeliti po njihovoj simetriji:

Orbitale: razlika između inačica