Opat Suger: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 13:
|djela = ''[[Bazilika Saint-Denis]]''<br>
}}
'''Suger od Saint-Denisa''' bio je [[Francuska|francuski]] katolički [[redovnik]], [[benediktinci|benediktinac]], poznat kao opat samostana Saint-Denis, teolog, administrator, političar i državnik u službi kraljeva [[Luj VI., kralj Francuske|Luje VI.]] i [[Luj VII., kralj Francuske|Luje VII.]], pisac (autor povijesnih tekstova), ali ponajviše kao prvi poznati arhitekt [[gotička arhitektura|gotičke arhitekture]]. Njegov slogan bio je ''„Novum contra usum”'' (lat. za „Novo nasuprot običnoga”).<ref>Gabriella Ujlaki, "[http://www.kfki.hu/~cheminfo/polanyi/9303/kunst.html Látványelvűség i Kunstwollen]", Polanyiana 1993. (3). {{hu icon}} Pristupljeno 26. rujna 2016.</ref>
==Karijera==
Redak 19:
Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja [[Luj VI., kralj Francuske|Luje VI.]] i njegove supruge, [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore od Akvitanije]], te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. ''(Vita Ludovici regis)'' i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. ''(Historia gloriosi regis Ludovici)'', te dvije knjige o upravi obnove bazilike (''Liber de rebus in administratione sua gestis'', i nastavak, ''Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii'') pod utjecajem [[Pseudo-Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]].
Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom [[Bazilika Saint-Denis|bazilike Saint-Denis]], tijekom koje je zapravo stvorio [[gotika|gotički stil]]. [[Neustrija|Neustrijske]] elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava [[oltar]]; što je mogao postići samo snopastim [[stup]]ovima koji nose križno-rebraste [[svod]]ove i [[Rozeta (arhitektura)|rozetama]] na [[transept]]ima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke [[portal]]e (referenca na [[Sveto Trojstvo]]) osvjetljavajući glavni [[brod (arhitektura)|brod]] velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila [[Solomon]]ov hram i ''a dilectio decoris domus Dei'', „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”.<ref>[[Umberto Eco]], ''[https://www.ipu.hr/article/hr/278/umjetnost-i-ljepota-u-srednjovjekovnoj-estetici Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici]'', Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-6106-65-3}}</ref>
[[Bernard iz Clairvauxa]] je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način.<ref>Marianne Sághy, ''Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku'', ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. {{ISBN|9633898196}}</ref>
== Literatura ==
| |||