Inačica od 26. rujna 2014. u 14:48 uredi Pojmoslovac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.394 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 31. prosinca 2021. u 08:07 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.190 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 1: '''Obradba informacija''' je izmjena (obradba) [[informacija]] koja je na bilo koji način prepoznatljiva promatraču. To je proces koji opisuje sve što se događa (mijenja) u svijetu, od padanja kamena (promjena položaja) do ispisivanja tekstualne [[datoteka\|datoteke]] iz digitalnog [[računalni sustav\|računalnog sustava]]. U tom slučaju, obrađivač informacija mijenja način prikaza tog teksta. == Obradba informacija prema Claude Shannonu == Obradba informacija se točnije može definirati pomoću izraza [[Claude E. Shannona]] kao pretvaranje latentnih informacija u manifestne informacije. Latentne i manifestne informacije su definirane kroz izraze kao što su: dvosmislenost (ostanak dvojbe i nesigurnosti, koju je vrijednost pošiljatelj doista odabrao), gubitak (rasipanje, nesigurnost pošiljatelja što je primatelj zaista primio) i transformacija (prijelaz, promjena, ušteda upitnog truda – dobiva se oduzimanjem gubitka od dvosmislenosti). == Obradba informacija u kognitivnoj psihologiji == U kognitivnoj (spoznajnoj) [[psihologija\|psihologiji]], u [[1940-ih\|40-im ]] i [[1950-ih\|50-im]] godinama [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] nastao je način pristupa obrade informacija kojemu je cilj razumijevanje ljudskog razmišljanja. Suština pristupa je da se vidi spoznaja, gdje se um definira kao [[softver]], a [[mozak]] kao [[hardver]]. Koncept obrade informacija u psihologiji je srodan sas kognitivizmom u psihologiji i funkcionalizmom u [[filozofija\|filozofiji]], iako ti izrazi nisu posve istoznačni. == Slijedna i paralelna obradba informacija== Obradba informacija može biti slijedna ili [[paralelna obradba\|paralelna]], od kojih svaka može biti centralizirana ili decentralizirana (raspoređena). Paralelna raspoređena obradba je sredinom [[1980-ih\|osamdesetih]] godina 20. stoljeća postala popularna pod nazivom «connectionism». Ranih pedesetih [[Friedrich Hayek]] je bio ispred svog vremena sa svojim gledištem da spontani red u mozgu nastaje iz decentraliziranih mreža načinjenih od jednostavnih jedinica (neurona). Ipak Hayek se rijetko spominje u literaturi o konektivizmu. ==Povezani članci ==

Obradba informacija: razlika između inačica