Nuklearna elektrana Loviisa: razlika između inačica

'''Nuklearna elektrana Loviisa''' ([[Finski jezik|fin]]. ''Loviisan ydinvoimalaitos'') je [[nuklearna elektrana]] u [[Finska|Finskoj]], koja se nalazi u blizini grada Loviisa (južna Finska). U Finskoj se nalaze dvije nuklearne elektrane, a druga je [[Nuklearna elektrana Olkiluoto]]. Nuklearna elektrana Loviisa ima dva [[VVER reaktor]]a (VVER-440/213) svaki snage od 488 [[vat|MW]], a to su [[PWR|tlačni reaktori PWR]] [[Rusija|ruske]] konstrukcije. Ovi reaktori su pušteni u rad 1977., odnosno 1980. Da bi zadovoljile sigurnosne standarde u [[Europska unija|Europskoj uniji]], tvrtke [[Westinghouse]] i [[Siemens AG|Siemens]] su naknadno dogradile kontrolni sustav [[elektrana|elektrane]]. <ref> [http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-14332003.html] "Trouble with Eastinghouse", language=German, 2010.</ref> <ref> Karl Erik Michelsen: "Project Eastinghouse – teknologinen haaste Loviisassa", trans title = "Project Eastinghouse – technological challenge in Loviisa", language= Finnish, journal = ATS Ydintekniikka, publisher = Suomen Atomiteknillinen Seura, 2007.</ref>

Reaktorska posuda [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]] Loviisa 1 je naknadno 1996. [[toplinska obrada|toplinski obrađena]] ([[žarenje]]), jer se pojavila [[krhkost]] i otkrile su se nečistoće u [[zavareni spoj|zavarenim spojevima]] izmedu dvije polovine. Nakon naknadnih radova, vijek trajanja nuklearnog reaktora Loviisa 1 je produljen na 50 godina, sve do 2027., dok je za nuklearni reaktor Loviisa 2 vijek trajanja do 2030. <ref>[http://www.stuk.fi/ydinturvallisuus/ydinvoimalaitokset/loviisa/fi_FI/loviisa/_print/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120329104516/http://www.stuk.fi/ydinturvallisuus/ydinvoimalaitokset/loviisa/fi_FI/loviisa/_print/ |date=29. ožujka 2012. }} "Loviisan voimalaitos", publisher = Säteilyturvakeskus, trans title = Loviisa power plant, language= Finnish, 2011.</ref> <ref> [http://www.iaea.org/inis/collection/NCLCollectionStore/_Public/39/050/39050533.pdf] Martti Antila, Tuukka Lalitinen: "Recent Core Design and Operating Experience in Loviisa NPP", work = Fortum Nuclear Services Ltd, Espoo, Finland, publisher = IAEA, 2011.</ref> Nakon prijedloga da se gradi novi nuklearni reaktor Loviisa 3, koji bi osim proizvodnje [[električna energija|električne energije]] (od 800 do 1 600 MW), koristio se i za [[grijanje]] udaljenih mjesta, finska vlada ga je odbila. <ref> [http://www.neimagazine.com/story.asp?sectioncode=132&storyCode=2056166] "Finnish government says Yes to TVO and Fennovoima", 2010., work= Nuclear Engineering International, publisher= Global Trade Media </ref>

* Korak 4 (plan početka 2020.): punjenje odlagališta u koji bi se položilo potrošeno nuklearno gorivo iz finskih nuklearnih elektrana. Očekuje se da bi se takvo odlagalište koristilo oko 100 godina, da bi se na kraju zatvorilo i zapečatiralo. <ref>Finnish Energy Industries: "Nuclear Waste Management in Finland", 2009., [http://www.energia.fi/en/publications/nuclear%20waste.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120126011434/http://www.energia.fi/en/publications/nuclear%20waste.pdf |date=26. siječnja 2012. }}</ref>

Danski redatelj Michael Madsen režirao je dugometražni dokumentarni film ''[[Sve do vječnosti (film|Sve do vječnosti]]'' u kojem su prikazani inicijalna faza iskapanja i razgovori sa stručnjacima. Redateljev poseban naglasak bile su [[semantika|semantičke]] poteškoće u smislenu obilježavanju odlagališta kao opasna mjesta za ljude u dalekoj budućnosti.<ref>{{cite web |url=http://www.japantimes.co.jp/life/2012/01/15/general/danger-nuclear-waste-keep-out-forever/ |title=Danger! Nuclear waste! Keep out — forever! |author=Edan Corkill |date=15. siječnja 2012. |work=Japan Times }}</ref>