Nova stvarnost: razlika između inačica

Naziv je prvi koristio kritičar Gustav Friedrich Hartlaub poslije ekspresionističke retrospektivne izložbe u [[Mannheim]]u [[1925.]] godine.<ref>Dennis Crockett, ''German Post-Expressionism: the art of the Great Disorder 1918-1924'', 1999., University Park, Pa.: Pennsylvania State University Press, str. 1.</ref>. Nova stvarnost se nalazi između [[ekspresionizam|ekspresionizma]] iz kojeg se razvila i [[magični realizam|magičnog realizma]], a razvija se usporedo s [[Dadaizam|dadaizmom]] i [[Nadrealizam|nadrealizmom]], a imala je i veliki utjecaj na [[socijalistički realizam]]. Razvoj ovog smjera je prekinut pojavom [[Nacizam|nacizma]].

Nova stvarnost imala je i utjecaj na film, arhitekturu, dizajn svakodnevnih predmeta, te književnost. Odlike nove stvarnosti su naglašavanje čistih formi, funkcionalnost bez suvišnih kićastih ukrasa. Umjetnici nove stvarnosti su odbacivali subjektivnost i romantičarsku žudnju prvih ekspresionista, te su u uduhu Weimarskih intelektualaca pozivali na borbu uz opću suradnju, angažiranost i odbacivanje romantičarskog idealizma. U slikarstvu su inzistirali na preciznom i gotovo fotografski vjernom, verističkom reproduciranju predmeta oštro ocrtanih kontura te zatvorenih ploha boje, iznoseći motive tragičnih posljedica Prvog svjetskog rata koji je na razne načine unesrećio i obogaljio veliki broj ljudi, učinivši ih nesposobnima za normalan život.<ref name="Karaman">Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 243.</ref>.

[[Otto Dix]] (1891.- – 1867.) i [[George Grosz]] (1893.- – 1959.) su bili izrazito satirični, podrugljivi i žestoko kritični prema ondašnjem etabliranom buržoarskom društvu koje se, stavljeno pod verističko povećalo, pokazuje u svom pravom licu, kao ružna i zla karikaturalna groteska.<ref name="Karaman"/>.