Njeguši: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Privest.
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 3:
 
<!-- ovo triba privest
U jednom kotorskom dokumentu iz 1443.godine kaže se: "Da su Njeguši (Negusii) >>prije četrdeset godina << (dakle 1400.te) dogonili zimi u Mirac stoku na pašu. Ako su se oni u to vrijeme zaista nazivali tako, onda se plemensko ime javlja osvitkom XV vijeka.
:Naziv Njeguša postao je svakako prije 1420.godine. Kotorski spisi iz 1338-94. i 1401.-18. godine ne postoje tokom toga vrijemena gubi se staro ime Ledinac, a počinje ga potiskivati novo ime Njeguši. Nekoliko dokumenata iz prve polovice XV vijeka Njeguše pominju kao susjedno pleme kotorske okoline, podvlašćene od Mletačke Republike.
Za nas je glavno, da je ovo pleme od starine nazivano samo imenom Njeguši, nikako Njegoši. To je dakle njegovo pravo, staro i do danas očuvano ime.
Ilija Ruvarac veli, da se je pleme Njeguši nazvalo tako po imenu rodonačelnika Njeguš zvanog, koje ime dolazi već u listini jednoj latinskoj daleke godine 1000”(Negusius Podcupica).
 
-->
Istočna granica je prema [[Cetinje (pleme)|Cetinjskom plemenu]]. Na sjeveru, prema [[Ćeklići]]ma, granica ide od zaravni Čekanja (koje spada u Ćekliće) najprije na zapad planinom Bukovicom, tako da u glavnom "džada" razdvaja ova dva plemena. Zatim više njeguškog sela Dugog Dola granica skreće na sjeverozapad i ide neprekidno u tome pravcu preko mnogih visova, među kojima su i Vršanj, Koslavina Glavica, Međedski Vrh, Konjski Vrh, vijenac iznad Konjskih Rupa te Ivovo Osoje.
 
Kod Ivova Osoja se sučeljavaju ćeklićka i njeguška granica sas međom [[Crna Gora|Crne Gore]] prema [[Boka Kotorska|Boki]]. A odatle je ujedno ta međa i granica Njeguša kako na zapadu tako i na jugu. Za pleme Njeguše ima Njeguško Polje (ili "Polje", kako ga Njeguši obično zovu), isti onakav značaj kao što ga ima [[Cetinjsko Polje]] za svoje pleme. I Njeguško je Polje srazmjerno dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sjedišta najvećih i najglavnijih bratstava njeguških. Osobito mu je pak povećalo vrijednost, što je vrlo blizu [[Kotor]]a i Boke kotorske, sas kojima je oduvijek bilo u vezi, a još je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa čak i Brda.
 
U Njeguškom Polju i po njegovim stranama su naselja: na krajnjem istoku Dugi Do, do njega u južnom dijelu polja Herakovići (Erakovići) i [[Kopito (Cetinje, Crna Gora)|Kopito]], u zapadnom dijelu polja [[Vrba (Cetinje, Crna Gora)|Vrba]] a u sjevernom dijelu [[Rajićevići]].