Neuron: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
{{Mapa neurona}}
'''Neuron''' ili '''živčana stanica''' se smatra osnovnom jedinicom [[Živčani sustav|živčanog sustava]] i najsloženija je u ljudskom organizmu. Živčani sustav se sastoji od oko 86 milijardi međusobno povezanih neurona.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Azevedo |first1=Frederico A. C. |last2=Carvalho |first2=LR |last3=Grinberg |first3=LT |last4=Farfel |first4=JM |last5=Ferretti |first5=RE |last6=Leite |first6=RE |last7=Jacob Filho |first7=W |last8=Lent |first8=R |last9=Herculano-Houzel |first9=S. |title=Equal numbers of neuronal and nonneuronal cells make the human brain an isometrically scaled-up primate brain. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=19226510 |
== Građa neurona ==
Redak 25:
=== Akson ===
'''Akson''' – obično duži produžetak neurona; od nekoliko mikrometara do jednog metra. Počinje na tijelu stanice s aksonskim brežuljkom. Funkcija mu je prenositi živčane impulse s tijela stanice na druge živčane stanice ili izvršne organe – mišićna vlakna ili žlijezde. Akson je često obavijen [[mijelin]]skom ovojnicom u kojoj su Schwannove stanice. Na aksonu postoje tzv. ranvierova suženja – mjesto prekinuća mijelinske ovojnice (radi skokovite i time brže kondukcije akcijskog potencijala). Na kraju aksona nalaze se teledendroni sa završnim kvržicama u kojima se nalaze vrećice
Membrana neurona – polupropusna je i ovija cijeli neuron. Posebne karakteristka neurona je ta da je koncentracija pozitivnih i negativnih iona različita izvan i unutar stanične tekućine. Time dolazi do razlike potencijala (ili napona). U stanju mirovanja neurona, tipična razlika potencijala je oko -70 mV (milivolta).
Redak 41:
Akcijski potencijal se ne može odjednom dogoditi u cijelom neuronu. Da bi nastao potreban mu je mali dio membrane neurona ali jednom kada nastane, putuje po membrani. Ta putovanja akcijskih potencijala niz akson ili uz dendrit su u osnovi mehanizama za prijenos informacija u mozgu.
Budući da se uzbuđenje prenosi aksonom govori se o širenju akcijskog potencijala u njemu. U stanju "mirovanja" neuron, odnosno akson, je polariziran: s vanjske strane membrane dominira [[Natrij|Na]]+ pozitivan naboj, a
Tada nastaje razlika na površini između ta dva susjedna mjesta i stvaraju se lokalne struje koje na susjednom mjestu stvaraju depolarizaciju. Val depolarizacije se zbog toga premješta na susjedno mjesto i izaziva akcijski potencijal na tom mjestu. Mjesto koje je prethodno bilo zahvaćeno depolarizacijom ulazi ponovo u polarizaciju tj. ono je repolarizirano. Za to se brine ionska pumpa izbacujući [[ion]]e natrija Na+ u ekstracelularni prostor pa se na membrani uspostavlja polaritet stanja mirovanja. Cijeli taj proces traje oko 0,5 milisekunde.
| |||