Neoproterozoik je geološka [[era]] koja je trajala prije 1000 do 542 milijuna godina. Posljednja era [[eon|eona]]a [[Proterozoik]] dodatno je podijeljena u tri perioda, [[Tonij]], [[Kriogenij]] i [[Ediakarij]]. Najizraženija ledena doba dogodila su se za vrijeme Kriogenija, kada se led protezao do ekvatorijalnih područja, pretvarajući naš planet u [[Snježna_Zemlja|Snježnu Zemlju]]. Najstariji fosili višestaničnih organizama i prvih životinja datiraju iz perioda Ediakarija.
==Geologija==
Početkom Neoproterozoika superkontinent [[Rodinija]], koji je nastao u kasnom [[Mezoproterozoik|Mezoproterozoiku]]u, nalazio se u ekvatorijalnom području. Tijekom Tonija dogodilo se rasjedanje Rodinije u više manjih kopnenih masa. Raspored kopnenih masa uz ekvator možda je krivac za širenje ledenih kapa. Vjeruje se da je ledeno doba koje je zahvatilo Zemlju u jednom trenutku bilo toliko izraženo da se led protegnuo do ekvatora. Ta razdoblja poznata su pod alternativnim nazivom '''Snježna Zemlja'''.
==Paleobiologija==
Nakon otkrića fosila [[trilobit|trilobita]]a, [[amoniti|amonita]] i sličnih životinja iz razdoblja [[Kambrij|Kambrija]]a, paleontolozi su počeli otkrivati još starije fosile prvih višestaničnih organizama. Uskoro je otkriveno postojanje ekosistema starijeg od Kambrijskog. Zbog tih otkrića znanstvenici su počeli definirati Neoproterozoik kao zasebnu eru.
U doba Neoproterozoika malo se tadašnjih životinja čini precima današnjih. Većina životinja imala je oblik lista, diskova, vlasulja, koralja i oklopljenih životinja nepoznatog porijekla. Danas su te neobične životinje poznate pod grupnim nazivom Ediakarijska biota. Neki znanstvenici danas traže sličnosti između tih pradavnih životinja i današnjih, dok drugi ne vjeruju da postoji ikakva sličnosti i smatraju da su to predstavnici nepoznatih vrsta životinja.
