Nebeska sfera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Nebeska sfera |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Earth within celestial sphere.gif|mini|desno|300px|[[Zemlja]] se prividno [[vrtnja|vrti]] unutar nebeske sfere. Ucrtane su [[zvijezde]] (bijelo), [[ekliptika]] (crveno), te linije [[Rektascenzija|rektascenzije]] i [[Deklinacija (astronomija)|deklinacije]] (zeleno) u [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskom koordinatnom sustavu]].]]
[[Datoteka:Celestial Sphere, 18th century.jpg|mini|desno|300px|Nebeska sfera kao
[[Datoteka:Nebeska sfera 1.png|mini|desno|300px|Osnovna gibanja Zemlje.]]
Redak 15:
[[Datoteka:Nebeska sfera 3.png|mini|desno|300px|Nebeski ekvator i [[ekliptika]].]]
'''Nebeska sfera''' ili '''nebeski svod''' je zamišljena [[kugla]] proizvoljno određenog [[polumjer]]a sa središtem u središtu [[Zemlja|Zemlje]], a
== Osnove orijentacije na nebeskoj sferi ==
[[Astronomija]] je vezana za [[Orijentacija|orijentaciju]] u [[prostor]]u, a ona se sastoji u tome da gledajući u [[nebo]], i prelazeći pogledom s jednog nebeskog tijela na drugo, mi povezujemo smjerove u kojima vidimo tijelo. Položaj tijela projiciramo na plohu jedne kugle, koju nazivamo nebeskom sferom. Zbog velikih daljina nebeskih tijela, možemo zamisliti da je i nebeska sfera na velikoj daljini. Bliski predmeti, kao što su [[avion]] ili [[umjetni satelit]], na nebeskoj će sferi brzo mijenjati međusobni položaj, a mnogo udaljenije zvijezde, iako se i one ustvari gibaju, duže će zadržavati prividno jednak projicirani razmještaj. Dakle, položaj tijela određuje se smjerovima i kutovima između njih.
Za zapis položaja na nebeskoj sferi služe [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinate]], slično kao što za utvrđivanje položaja na površini Zemlje služe [[Zemljopisne koordinate|zemljopisne koordinate]]. Važne točke na [[Globus (svijet)|globusu]] jesu polovi, točke kroz koje prolazi [[Zemljina rotacija|Zemljina os vrtnje]]. Veoma važno svojstvo, smjer vrtnje, ne možemo odrediti drukčije nego na osnovi iskustva. Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]]. Smjer se može odrediti i s obzirom na način gibanja satne kazaljke. Gledajući na Sjeverni pol Zemlje, ona se vrti u smjeru suprotnom od [[Sat (instrument)|kazaljke na satu]]. Pomoću [[meridijan]]a odbrojavaju se [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]; računaju se kao istočne ili kao zapadne, od 0° do 180°. Početni meridijan je onaj koji, po dogovoru, prolazi [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicom]] u [[Greenwich]]u, predgrađu [[London]]a. Okomito na meridijane prolaze [[Paralela (zemljopis)|paralele]] (usporednice). Paralela najvećeg [[opseg]]a je [[ekvator]], a od njega se prema sjeveru i prema jugu odbrojavaju [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], kao sjeverne i južne, i to od 0° do 90°. Meridijana i paralela ima neizmjerno mnogo.
Redak 31:
=== Obzor, zenit i nadir ===
Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača
Kao '''istočna točka obzora''' (E) i kao '''zapadna točka obzora''' (W) zadaje se presjecište nebeskog ekvatora s obzorom. Nebeski meridijan prolazi kroz zenit, sjeverni i južni nebeski pol. Presjecište meridijana i obzora bliže sjevernom nebeskom polu je '''sjeverna točka obzora''' (N), a njoj nasuprot, '''južna točka obzora''' (S). Četiri glavne točke obzora (N, S, W i E) određene su prividnim dnevnim gibanjem neba i razlikovanjem polova, a razmaknute su na obzoru za pravi [[kut]]. Zvijezde izlaze na istočnoj strani obzora, podižu se do nebeskog meridijana, gdje dostižu najveću visinu ili kaže se da prolaze kroz [[Kulminacija|gornju kulminaciju]]. Nastavljajući kruženje, zalaze na zapadnoj strani obzora. Nakon toga će zvijezde proći i kroz najniži položaj ili [[Kulminacija|donju kulminaciju]]. Iznad obzora zvijezde se premještaju od istočne strane prema zapadnoj. Cirkumpolarne zvijezde nikada ne zalaze, a anticirkumpolarne nikada ne izlaze. Sve zvijezde, promatrane na svim zemljopisnim širinama, bez obzira na to jesu li cirkumpolarne ili nisu, prolaze kroz gornju kulminaciju u onoj polovici meridijana ([[meridijan]] je raspolovljen sjevernim i južnim nebeskim polom) koja sadrži zenit; kroz donju kulminaciju zvijezda će proći u onoj polovici meridijana koja sadrži nadir. Dijelovi dnevnih kružnica iznad obzora jesu '''dnevni lukovi'''. Zvijezda koja se nalazi na dnevnoj kružnici sjevernije od nebeskog ekvatora izlazi između sjeverne (N) i istočne (E) točke obzora, a zalazi između sjeverne i zapadne (W) točke obzora. Južnije od istočno – zapadne linije, izlaze i zalaze one zvijezde koje su smještene južnije od nebeskog ekvatora.
| |||