Muhamed Filipović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
Ime =Muhamed Filipović|
boja = #B0C4DE |
slika = Muhamed Filipović.jpg |
veličina = 300px200px |
opis slike = |
puno ime = |
Redak 16:
'''Muhamed Filipović - Tunjo''' ([[Banja Luka]], [[3. kolovoza]] [[1929.]] – [[Sarajevo]], [[26. veljače]] [[2020.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Filozofija|filozof]] i diplomat [[Bošnjaci|bošnjačke nacionalnosti]]. Bio je član [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije znanosti i umjetnosti BiH]], profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Sarajevu i predsjednik [[Bošnjačka akademija znanosti i umjetnosti|Bošnjačke akademije znanosti i umjetnosti]]. Filipović je bio jedan od osnivača i potpredsjednik [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]], a u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] bio je potpredsjednik [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimanske bošnjačke organizacije]] [[Adil Zulfikarpašić|Adila Zulfikarpašića]] i veleposlanik [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]] u [[London]]u.
 
== Životopis ==
Umro je u Sarajevu 26. veljače 2020. godine, u 91. godini života.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/umro-bh-akademik-muhamed-filipovic-u-91-godini/200226101 www.klix.ba], “Umro bh. akademik Muhamed Filipović u 91. godini”, objavljeno i pristupljeno 26. veljače 2020.</ref>
 
== Mladost ==
 
Muhamed Filipović rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u obitelji Sulejmana i Đule. Majka mu je sestrična [[Džafer Kulenović|Džafera]] i [[Osman Kulenović|Osmana Kulenovića]], ustaških visokih dužnosnika. U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brat mu je završio u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru Jasenovac]], a sestra Zilha otišla je u komunističku ilegalu.<ref>Filipović, 2005.</ref> Njegova obitelj [[beg]]ovskog je porijekla i potječe od [[zagreb]]ačkog kanonika Franje Filipovića koji je 1574. prešao na islam i uzeo ime Muhamed, a zauzvrat je od sultana dobio posjed u [[Glamoč]]u.<ref>Ćošković, Pejo: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6004 Filipovići]. Hrvatski biografski leksikon. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref>
 
Filipović je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] i [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Zagrebu]]. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960.<ref name="ANUBiH">[http://www.anubih.ba/index.php/clanstvo/redovni-clanovi/product/view/1/6 Muhamed Filipović], Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref> Bio je docent, izvanredni i redovni profesor logike i metodologije sa metodologijom znanosti na Odsjeku za filozofiju [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. U [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju znanosti i umjetnosti BiH]] izabran je 1976., da bi 1978. bio izabran za dopisnog, a 1987. za redovnog člana.<ref name="ANUBiH"/>
 
== Karijera u Jugoslaviji ==
 
Filipović je bio docent, izvanredni i redovni profesor logike i metodologije sa metodologijom znanosti na Odsjeku za filozofiju [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. U [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju znanosti i umjetnosti BiH]] izabran je 1976., da bi 1978. bio izabran za dopisnog, a 1987. za redovnog člana.<ref name="ANUBiH"/>
 
== Rat u Bosni i Hercegovini ==
 
U vrijeme osnivanja [[Stranka demokratske akcije|SDA]], Filipović je bio jedan od njezinih potpredsjednika. Kasnije se povukao iz stranke zajedno s [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]] s kojim je osnovao [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimansku bošnjačku organizaciju]],<ref name="Pejanovic46">Pejanović, 2004., str. 46.</ref> gdje je također bio potpredsjednik.<ref>Zulfikarpašić, 1995., str. 99.</ref> MBO je dobila neznatan broj glasova na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|općim izborima]] 1990. U vrijeme rasprave o tome treba li [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] ostati u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]], MBO i njezin predsjednik Zulfikarpašić zagovarali su muslimansko-srpski sporazum i ostanak u Jugoslaviji.<ref name="Pejanovic46"/> U skladu s tim, Zulfikarpašić i Filipović, uz odobrenje [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], započeli su u lipnju 1991. pregovore sa srpskim vodstvom, iz čega je nastao sporazum [[Sporazum Karadžić - Filipović|Karadžić - Filipović]].<ref>Filipović, Muhamed: [http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Historijski-sporazum/30644 Historijski sporazum]. Nezavinse novine, 15. listopada 2008. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref>
 
U prosincu 1993., Alija Izetbegović i [[Haris Silajdžić]] predložili su Filipoviću dužnost veleposlanik RBiH u [[Bern]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]], što je Filipović prihvatio. Službeno je preuzeo dužnost 3. siječnja 1994., predavši akreditaciju predsjedniku [[Otto Stich|Ottu Stichu]].<ref>Filipović, Muhamed: [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/177/tfeljton.htm Uloga Juke Prazine u karijeri jednog ambasadora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816172513/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/177/tfeljton.htm |date=16. kolovoza 2016. }}. BH Dani, 20. listopada 2000. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref>
 
Umro je u Sarajevu 26. veljače 2020. godine, u 91. godini života.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/umro-bh-akademik-muhamed-filipovic-u-91-godini/200226101 www.klix.ba], “Umro bh. akademik Muhamed Filipović u 91. godini”, objavljeno i pristupljeno 26. veljače 2020.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori|2}}
 
;Citati
{{izvori}}
 
;Knjige
* Pejanović, Mirko: Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb. Purdue University Press, 2004. {{ISBN|9781557533593}}
* Zulfikarpašić, Adil; Gotovac, Vlado; Tripalo, Miko; [[Ivo Banac|Banac, Ivo]]: Okovana Bosna: razgovor. Bošnjački Institut, 1995. {{ISBN|9783905211023}}
 
;Članci
* Filipović, Muhamed: "Takva je nekad bila naša Banja Luka u augustu mjesecu", Oslobođenje, 13. kolovoza 2005.
 
{{GLAVNIRASPORED:Filipović, Muhamed}}