Mumbai: razlika između inačica

 

}}

 

Grad leži na istoimenom otoku pred zapadnom obalom Indije. Moderni razvoj grada počinje tek u prvoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kada Bombay postaje sjedište indijske trgovine. U vrhu zaljeva Back Bay podignut je uz staru hinduističku jezgru niz monumentalnih zgrada (ističe se željeznička stanica Victoria). Otmjene stambene četvrti na poluotocima Kobala i Malabar stopile su se duž obala zaljeva u impozantnu cjelinu. Kulturno središte sa sveučilištem (od [[1857.]]), knjižnicama, muzejima, nizom [[hram]]ova, poznatom "kulom šutnje" (groblje bogatih Parsa) i drugi. Važan centar pamučne industrije, proizvodnja vune, svile i automobila; metalna, kemijska, drvna, kožna i prehrambena industrija; prerada nafte; filmska industrija (70 % indijske proizvodnje) i tiskara (sjedište ''[[The Times of India]]''). Na susjednom otoku Trombay izgrađen je prvi nuklearni reaktor u Indiji. Moderno uređena luka povezuje Bombay ("vrata Indije", naziv za grad i za monumentalnu građevinu kroz koju se iz luke ulazi u grad) i Indiju sa zapadnim svijetom. Izvozi se [[pamuk]], sjemeno ulje, [[riža]], [[pšenica]], manganova [[ruda]]; uvozi [[tekstil]] i [[željezo]], [[čelik]], [[stroj]]eve, [[ugljen]]. Željezničkim prugama i cestama Bombay je spojen s dalekim zaleđem, a glavni kolodvor, [[Chhatrapati Shivaji Terminus]], je od 2004. godine uvršten u [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. Važno čvorište međunarodnih zrakoplovnih linija.