Motorno ulje: razlika između inačica

Obrisana 2 bajta ,  prije 10 mjeseci
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
(Prevedi na wiki)
Oznaka: uklanjanje
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
'''Motorno ulje''' ili '''mazivo za vozila''' spada u tekuće [[maziva|mazivo]], u koje spadaju još i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a koriste se i marinska maziva za [[brod]]ske [[motor]]e i uređaje, maziva za [[Željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, poljoprivredne strojeve i druga.
 
Motorna ulja čine približno polovicu ukupne proizvodnje svih maziva. Najviše se proizvode motorna ulja za [[Benzinski motor|benzinske]] i [[Dieselov motor|dieselove motore]], a posebnu skupinu čine ulja za male [[motor]]e [[motorkotač]]a, poljoprivrednih strojeva, lančanih pila te za izvanbrodske motore. [[Dvotaktni motor]]i najčešće se podmazuju mješavinom motornog ulja i [[benzin]]a. Motorna se ulja razvrstavaju prema viskoznosti na temelju takozvane klasifikacije SAE (prema [[Engleski jezik|eng]]. ''Society of Automotive Engineers''). Za pokretanje motora pri niskim temperaturama viskoznost ulja određena je brojkama (manje brojke označuju i manju viskoznost) i slovom W (prema engl. ''Winter'': zima), na primjer SAE 10W, dok se viskoznost potrebna za podmazivanje motora u radu označuje samo brojkama, na primjer SAE 30. U današnje se doba mnogo rabe višegradacijska ulja, koja su zbog male promjene svoje viskoznosti s promjenom temperature pogodna za primjenu i ljeti i zimi. Osim prema SAE, postoje i klasifikacije prema radnim svojstvima ulja za pojedine tipove i načine korištenja motora, na primjer u Europi prema specifikacijama Udruge proizvođača automobila ACEA ([[Francuski jezik|fr]]. ''Association des Constructeurs Européens d’Automobiles''), a u Americi prema preporuci Američkog instituta za naftu API (eng. ''American Petroleum Institute''). <ref> '''maziva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39637] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Tekuća maziva ==
Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima.
 
Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u industriji, elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
 
== Izvori ==
149.335

uređivanja