Razlika između inačica stranice »Morski krokodil«

Obrisano 7 bajtova ,  prije 4 mjeseca
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
}}
 
'''Morski krokodil''' (''Crocodylus porosus'') je najveća živuća vrsta [[krokodili|krokodila]] i [[gmazovi|gmazova]]. Živi u odgovarajućoj okolini širom [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] i [[Sjeverni teritorij|Sjevernog teritorija]] u Australiji, zbog čega ga se često naziva još i '''indopacifičkim''' <ref>Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Izdavač: Mozaik knjiga, Zagreb {{ISBN|953-196-088-7}}</ref> odnosno '''estuarijskim krokodilom'''.<ref>Hrvatska enciklopedija, izdavač Leksikografski zavod Miroslav Krleža, {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina), {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref> .
 
== Izgled ==
 
Prosječan odrasli mužjak morskog krokodila je od 4,8 do 5 [[metar]]a dugačak i teži otprilike oko 770 kilograma. Ženke su mnogo manje od mužjaka, a dugačke su od 2,1 do 2,7 metara. Za razliku od ostalih krokodila čija su tijela vitkije linije, morski ima širu građu tijela, kao manje rožnatih ploča na [[vrat]]u. Ovo dovodi do teorije da je ovaj krokodil zapravo [[aligator]]. Najveći izmjeren primjerak je ubijen 1978. godine na [[Sumatra|Sumatri]] - bio je 8,6 metara dugačak i težio 1352 kilograma. Najduži izmjeren primjerak, od njuške do repa, je bila zapravo [[koža]] uginulog morskog krokodila duljine 6,2 metara. S obzirom na to da koža ima osobinu da se neznatno skupi nakon odvajanja od ostatka tijela, procjenjuje se da je prava dužina ovog primjerka iznosila 6,3 metara, kao i to da je težio 1 200 kilograma.
 
[[Guinnessova knjiga rekorda]] je prihvatila tvrdnju da 7 metara dugačak morski krokodil živi u Indiji, iako točna mjerenja nisu provedena.
== Stanište ==
 
Morski krokodili uglavnom naseljavaju tropske, vlažne regije oko slatkovodnih močvara i rijeka, gdje se sele ponekad sve do mora. Žestoko brane svoj teritorij, a [[dominantna jedinka|dominantni mužjaci]] zauzimaju najpodesnije dijelove riječnih zaljeva, potoka i mora. Zbog ovoga, mlađi krokodili su natjerani na povlačenje u manje prikladne rijeke i često [[ocean]]e. Ovo objašnjava teoriju o njihovom širokom području rasprostranjenja (od zapadnih obala Indije do sjeverne Australije). Morski krokodili plivaju brzinom od 24 do 28 kilometara na sat ukolikoako su u pitanju kratke razdaljine, ali kada krstare [[voda|vodom]], plivaju brzinom od tek 3 do 5&nbsp;km/h.
 
== Prehrana i lov ==
Mladi morski krokodili hrane se [[kukci]]ma i malenim [[vodozemci]]ma. Kako rastu, nastavljaju se hraniti [[ribe|ribama]] i [[kornjače|kornjačama]], ali i [[sisavci]]ma i svim vrstama [[ptice|ptica]]. Postoje izvještaji da ova vrsta može živjeti i do jedne godine bez hrane opskrbljujući se za to vrijeme energijom iz rezerve [[masti]] pohranjene u repu. Ovo, kao i izdržljivost u prelaženju velikih udaljenosti u oceanu, je moguće zbog njihove ekstremne sposobnosti reguliranja [[metabolizam|metabolizma]]. Dok sisavci koriste do 80% energije dobivene iz hrane na održavanje stalne tjelesne temperature, [[krokodili]]ma je za to dovoljno samo oko 10%. Uz to, morski krokodili mogu usporiti otkucaje srca na samo dva u tri minute. To im omogućuje da se pod vodom mogu zadržati i do jednog sata.
 
Za razmnožavanje, koje je u vlažnom dijelu godine, grade "[[gnijezdo|gnijezda]]" od biljnog materijala iznad najviše razine vode uz koju je građeno. Ovakva gnijezda u zatočeništvu imaju 60 do 80 jaja. Opažanja pokazuju, da ženke brinu o gnijezdu i do tri mjeseca, dok nakon valjenja mladih, ostaju uz njih oko 8 tjedana, što podiže vjerojatnost preživljavanja mladih na izuzetno visok postotak od gotovo 70%.
 
==Izvori==
124.906

uređivanja