Inačica od 26. prosinca 2021. u 07:56 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 ← Starija izmjena		Inačica od 31. prosinca 2021. u 15:22 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.673 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 7: [[datoteka:Neaptide.jpg\|mini\|desno\|250px\| A za [[Elongacija\|kvadratura]] (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene''').]] [[datoteka:Field tidal.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Plimna sila\|Plimnu silu]] uzrokuju [[Sunce]] i [[Mjesec]] [[Newtonov zakon gravitacije\|gravitacijskim privlačenjem]] vodenih masa, te [[Centrifugalna i centripetalna sila\|centrifugalnom silom]] koja se javlja ~~uslijed~~zbog okretanja [[Zemlja\|Zemlje]] i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa ([[baricentar]]).]] [[datoteka:Roche limit (with small mass u).svg\|mini\|desno\|250px\|[[Plimna sila]] u [[nebeska mehanika\|nebeskoj mehanici]] djeluje općenito na bilo koja dva [[nebesko tijelo\|nebeska tijela]], ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je [[nebesko tijelo]] kao [[planet]], a ''m'' [[prirodni satelit\|prirodni]] ili [[umjetni satelit\|umjetni satelit]]).]] Redak 13: [[datoteka:Bay of Fundy High Tide.jpg\|mini\|desno\|250px\| [[Zaljev Fundy]] za vrijeme plime.]] [[datoteka:Bay of Fundy Low Tide.jpg\|mini\|desno\|250px\| [[Zaljev Fundy]] za vrijeme oseke.]] [[datoteka:Barrage de la Rance.jpg\|mini\|desno\|250 px\|[[Brana]] [[Plimna hidroelektrana La Rance\|plimne hidroelektrane La Rance]] u Francuskoj.]] Redak 28: == Razlozi pojavljivanja plime i oseke == Plima i oseka pojavljuju se zbog [[gravitacija\|gravitacijskih]] sila koje djeluju između Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom kretanju kroz svemir. Mjesec sas okreće oko Zemlje, te se između njih javlja privlačna [[sila]] koja djeluje na Zemlju, a s obzirom na to da na Zemlji ništa osim goleme vodene mase (71% Zemljine površine prekriveno je vodom) nije dovoljno [[elastičnost\|elastično]] da ga Mjesec privuče, on privlači vodenu masu na velikim površinama ([[ocean]]i, [[mora]], velika [[jezero\|jezera]]), što uzrokuje povlačenje razine mora na obali. Razina mora opada kako utjecaj jača i to zovemo osekom. Postupno slabljenje tog utjecaja dovodi do dizanja razine mora u prvotno stanje, što se naziva plimom. Budući da je Mjesec glavni pokretač plime i oseke, do te promjene dolazi dva puta u 24 sata i 50 minuta, odnosno plima i oseka se u jednom danu dvapiut, otprilike svakih 12 sati i 25 minuta. === Jake plime i oseke === Jake plime i jake oseke javljaju se u razdobljima punog i novog Mjeseca kada je utjecaj Mjeseca na privlačnost prema Zemlji pojačan utjecajem položaja Sunca naspram Zemlje, to jest za vrijeme [[Mjesečeve mijene\|punog i novog Mjeseca]] sva se tri tijela nalaze u ravnini te je zbog toga utjecaj na plimu i oseku najjači. Promjena udaljenosti između Mjeseca i Zemlje također utječe na jačinu plime i oseke: kada je Mjesec u [[perigej]]i, plima i oseka jačaju, a kada je u [[apogej]]i, one slabe. Svakih 7½ mjesečevih orbitalnih okreta oko Zemlje perigeja bude sukladna ili s novim ili s punim Mjesecom uzrokujući '''perigejne morske mijene '''s najvećim rasponom plime i oseke. Do ove pojave dolazi prosječno svakih 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde ili svakih 29,530589 dana. Utjecaj perigejnih morskih mijena inače nije opasan osim ako se na istom području javi [[oluja]] koja u isto vrijeme krene na obalu te tada zbog visokih [[Plimni val\|plimnih valova]] može izazvati materijalnu štetu u priobalju zahvaćenog područja. Zbog tako izraženog utjecaja jake plime i oseke mogu u područjima velikih razlika između plime i oseke utjecati na [[pomorski promet]], [[ribarstvo]], priobalni [[turizam]] i odvijanje prometa na kopnu. Redak 42: {{Glavni\|Plimna sila}} '''Plimna sila''' ili '''plimotvorna sila''' je sila koju uzrokuju [[Sunce]] i [[Mjesec]] [[Newtonov zakon gravitacije\|gravitacijskim privlačenjem]] vodenih masa, te [[Centrifugalna i centripetalna sila\|centrifugalnom silom]] koja se javlja ~~uslijed~~zbog okretanja [[Zemlja\|Zemlje]] i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa ([[baricentar]]). Njezino djelovanje ima ponavljajuće svojstvo ([[period]]ički karakter), s najjače izraženim poludnevnim i dnevnim komponentama. Djelovanjem plimne sile morska razina i struje periodički [[Titranje\|titraju]] (osciliraju) što nazivamo morskim mijenama, a ponavljanje rasta odnosno pada razine mora određujemo kao morske dobi. Plima se određuje kao rast razine mora, dok oseka predstavlja opadanje razine mora. Plimna sila predstavlja udruženu gravitacijsku i centrifugalnu silu koja djeluje na vodene mase na Zemlji. Naime, na gibanje vodenih masa djeluje gravitacijsko privlačenje Sunca i Mjeseca, koje je promjenjivo i ovisi o njihovim položajima u odnosu na Zemlju, te centrifugalna sila koja nastaje zbog [[Zemljina putanja\|okretanja (revolucije) Zemlje oko Sunca]]. Prema tome, plimna sila je promjenjivog svojstva u prostoru i vremenu, te prevladavajuće djeluje na vodoravno gibanje vodenih masa na taj način uzrokujući kolebanje razine mora i morskih struja.<ref>'''Teorija plimnih oscilacija''', [http://skola.gfz.hr/d1_1.htm] “Mala internet škola oceanografije", www.skola.gfz.hr, 2014.</ref> Plimna sila u [[nebeska mehanika\|nebeskoj mehanici]] djeluje općenito na bilo koja dva [[nebesko tijelo\|nebeska tijela]], ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela. Kao što Mjesec proizvodi plimu na Zemlji, tako i Zemlja raspinje Mjesečevu kuglu. U donjim dijelovima plašta nalaze se ognjišta Mjesečevih potresa, a većinom su na bližoj strani Mjeseca. Posebnost tih [[potres]]a je u tome što su potaknuti Zemljinom plimnom silom. U trenutku kada je plimni val najveći i najmanji, a to se zbiva onda kada je Mjesec u [[perigej]]u i [[apogej]]u, oslobađaju se nagomilani naponi u unutrašnjosti i dolazi do potresa. Seizmički valovi, nasuprot zemaljskim, šire se uz mnogostruku jeku kroz velik dio [[obujam\|obujma]], i [[tlo]] titra po više sati. Plimna sila ''F<sub>P</sub>'' na masu ''u'' prema [[planet]]u (ili drugom nebeskom tijelu) s [[polumjer]]om ''R'' i udaljenosti ''d'' izmeđe središta dvaju tijela može se opisati sljedećom jednadžbom : Redak 100: [http://radicalproject.blogspot.com/2007/08/vjetrenjae-pod-vodom-kako-plima-i-oseka.html Energetski potencijal izmjene plime i oseke] [http://www.gradimo.hr/11782.aspx Iskorištavanje energije plime i oseke] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20080802123228/http://www.gradimo.hr/11782.aspx \|date=2. kolovoza 2008. }} [http://www.pomorci.com/Skole/Oceanografija/Morske%20mijene%20(Plima%20i%20Oseka).pdf Jednostavno objašnjenje] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20091008020811/http://www.pomorci.com/Skole/Oceanografija/Morske%20mijene%20(Plima%20i%20Oseka).pdf \|date=8. listopada 2009. }} [http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=22465&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=926c8b0f2c Jadran na najvišoj razini od 1929. godine] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081204055310/http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=22465&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=926c8b0f2c \|date=4. prosinca 2008. }} *[http://www.hhi.hr Hrvatski hidrografski institut – Split]

Morske mijene: razlika između inačica