Moriori: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Novi Zeland; dodana kategorija Povijest Novog Zelanda uz pomoć dodatka HotCat |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Chatham Island Tree Carving.JPG|thumb|mini|Moriorska rezbarija]]
'''Moriori''', izumrlo domorodačko stanovništvo [[Chathamski otoci|Chathamskih otoka]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] (''Rēkohu'' na moriorskom, ''Wharekauri'' na maorskom). U vrijeme europskog otkrića otočja [[1791.]] godine bilo ih je oko 1 000.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41960 www.enciklopedija.hr], "Moriori", pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Bili su miroljubiv narod, a tijekom [[1830-ih]] skoro potpuno su ih istrijebili [[Maori|maorski]] ratnici iz regije Taranaki. Posljednji govornik [[moriorski jezik|moriorskog jezika]] bio je Hirawanu Tapu koji je preminuo u svibnju [[1900.]],<ref>[http://www.teara.govt.nz/en/biographies/1t12/tapu-hirawanu www.teara.govt.nz], "Story: Tapu, Hirawanu", Enciklopedija Novog Zelanda, objavljeno 30. listopada 2012., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref><ref>[http://www.jps.auckland.ac.nz/document//Volume_3_1894/Volume_3,_No.4,_December_1894/The_Moriori_people_of_the_Chatham_Islands%3A_their_traditions_and_history%3A_Chapter_3,_Manaii_%28or_Manaia%29,_Kahukaka_and_Porotehiti_%28translation%29,_by_Alexander_Shand,_p187-198 www.jps.auckland.as.nz], Alexander Shand, ''Journal of the Polynesian Society 3 (4): 187–198'', prosinac 1894., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref>
O podrijetlu Moriora postoji više pretpostavki. Postoji mišljenje da su kulturno i jezično bili srodni Maorima [[Južni otok|Južnog otoka]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/37929/ proleksis.lzmk.hr], "Moriori", objavljeno 22. lipnja 2012., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Neki arheolozi drže da su Moriori [[Polinezijci|polinezijski]] narod, potomci Maora koji su u 16. stoljeću naselili Chathamske otoke. Drugi pak smatraju da su se Moriori jezično i genetski razlikovali od Maora, te da uopće nisu bili polinezijskog nego [[Melanezijci|melanezijskog]] podrijetla.<ref>[http://rsnz.natlib.govt.nz/volume/rsnz_37/rsnz_37_00_001370.html rsnz.natlib.govt.nz], "The Early History of the Morioris.", 1904., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref>
Redak 6:
Moriori su živjeli kao lovci-sakupljači i zbog neobradive zemlje nisu poznavali [[poljoprivreda|poljoprivredu]]. Jeli su isključivo [[hrana|hranu]] morskog podrijetla, tj. ribe, [[morski lav|morske lavove]] i mlade morske ptice. Od umjetnosti poznato je samo da su rezbarili debla. Kastrirali su neke muške bebe kako bi nadzirali broj stanovnika.<ref>[http://www.teara.govt.nz/en/moriori/page-3 www.teara.govt.nz], "Story: Moriori", Enciklopedija Novog Zelanda, objavljeno 13. srpnja 2012., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Nisu poznavali ni prakticirali nasilje i rat.
[[William R. Broughton]] je [[17. studenog]] [[1791.]] godine stupio na tlo otoka koje je nazvao po svom brodu ''HMS Chatham'' i proglasio ih posjedom [[Britansko Carstvo|Velike Britanije]]. Otoci su postali središte djelatnosti [[kitolov]]aca, pa je od zaraznih bolesti
Maori, poznati kao okrutni ratnici i [[kanibalizam|kanibali]], izvršili su pravi [[genocid]] nad miroljubivim golorukim Moriorima. Obredno su ubili oko 10% stanovništva, nabijajući na kolac muškarce, žene i djecu bez razlike i ostavljajući ih na [[plaža]]ma danima umirati u velikim [[bol]]ovima. Jeli su moriorska trupla i tjerali Moriore mokriti po svojim svetištima.<ref>Diamond, Jared (1997). Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies. New York: W. W. Norton. p. 53.</ref> Zabranili su im rabiti svoj jezik i međusobno se vjenčavati, čime su se pobrinuli da izumru. Samo 101 Morior ostao je na otocima [[1862.]] godine.
|