Razlika između inačica stranice »Mongolija«

Obrisana 3 bajta ,  prije 4 mjeseca
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
No edit summary
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
 
== Povijest ==
Još u [[antika|antičko]] vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo [[nomadi|nomadska]] plemena stočara; u toj velikoj zemlji postojala su tek sporadično manja naselja [[Samojedw|Samojedi]] i [[Ujguri|Ujgura]] , kao i neka pod kineskim utjecajem.
 
Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na [[Put svile|putu svile]] koji je prolazio zapadnom i središnjom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je [[Džingis-kan]]u ([[1155.]] – [[1227.]]) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko stoljeća vladala svjetskim carstvom, koje je 1240. dosezalo čak do [[srednja Europa|srednje Europe]]. Njegov unuk [[Kublaj-kan]] (†1294. u [[Peking]]u ) osnovao je u Kini [[dinastija Yuan|dinastiju Yuan]] i [[Budizam|budističkim]] svećenicima prenio pravo upravljanja [[Tibet]]om . Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400.-te je pod [[Timur|Timur Lenk]]om opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju između 1690. i 1757. prešlo na kinesku [[dinastija Qing|dinastiju Qing]] .
 
Nakon njenog sloma 1911. Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (usprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921. kad su kineske snage ([[sjeverni militaristi]]) konačno istjerane iz zemlje. 1924. godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit [[SSSR]]a. U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike gospodarske probleme. Za vrijeme [[Staljinizam|staljinističkih]] [[čistka|čistki]] ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo svi intelektualci i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama nepovratno su uništeni.
== Klima ==
[[Datoteka:Map of Mongolia topographic de.jpg|mini|350px|desno|Reljef Mongolije i Sinkjanga]]
Zbog [[suha klima|suhe]], izraženo [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] tijekom godine [[temperatura]] izrazito oscilira. Zimi prosječna dnevna temperatura kreće se oko -25°C , a ljeti je prosječno +25°C čime su razlike 2-3 puta veće nego u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Srednja godišnja količina [[padaline|padalina]] je jedva iznad 200 mm. No s druge strane [[klimatska razdjelnica|klimatske razdjelnice]] koju ovdje čini [[Mongol Shan]], gorje kojim istovremeno prolazi i granica prema (danas Kineskoj Unutrašnjoj Mongoliji) [[Južna Mongolija|Južnoj Mongoliji]], količina padalina dosiže 400 mm.
 
Položaj na centralnoazijskoj [[visoravan|visoravni]] donosi Mongoliji jednu od ekstremnih kontinentalnih, ali i [[aridna klima|aridnih klima]] na svijetu. Već su razlike u prosječnim temperaturama između dana i noći neobično velike, dok one između [[zima|zime]] i [[ljeto|ljeta]] dosižu čak 100°C. To je razlog zbog kojeg se u Mongoliji nalaze najjužnija područja trajno zaleđene zemlje koja se, osim najgornjih nekoliko centimetara, nikada ne odledi, a osim toga i najsjevernije [[pustinja|pustinje]] na Zemlji. Samo 10 % zemlje je šumovito, (pretežno u [[planina]]ma sjevera i zapada), a manje od 1% je obradivo.
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Kloster zezerleg.JPG|mini|250px|desno|Samostan ''Tsetserleg'']]
Velika većina stanovništva pripada narodu [[Mongoli|Mongola]] oko 90%. Na zapadu zemlje živi nešto malo [[Kazasi|Kazaha]] oko 4% i zanemarivi broj pripadnika raznih drugih naroda. Prirast stanovništva u Mongoliji je oko 2,2 posto. Prema podacima [[UN]] pismenost među odraslima je veća od 98 posto, a nekoliko tisuća studenata školuje se na [[zapad]]u . Mongolski se uobičajeno koristi [[ćirilica|ćiriličnim]] pismom.
 
Glavna religija je [[Lamaizam]] (tibetanski oblik [[Budizam|Budizma]] ), a uz to veliku ulogu ima i [[Šamanizam]]. Kazasi na zapadu zemlje pripadaju [[Islam]]u.
Mongolska privreda je pretežno agrarna; tradicionalni proizvodi su [[meso]], [[mlijeko]] i [[vuna]]. Osim toga, proizvodi se nešto [[žitarice|žitarica]] (na samo par promila površine), [[krumpir]] i [[povrće]]. U ukupnom društvenom bruto proizvodu [[poljoprivreda]] - jednako kao i [[industrija]] - sudjeluje s nepunih 30 posto.
 
Rudno bogatstvo Mongolije se sastoji uglavnom od [[ugljen]]a, nekih [[mineral]]a , [[bakar (element)|bakra]], [[nafta|nafte]] , [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]] .
 
Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990.-2002.) u zadnjih par godina gospodarstvo se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva većim dijelom na [[Uslužne djelatnosti|uslužnim djelatnostima]] čiji je udio u ukupnom gospodarstvu narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod [[granica siromaštva|granice siromaštva]] i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom od oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini.
 
== Kultura ==
 
=== Nacionalni praznici ===
Mongolski nacionalni praznik je [[11. srpnja]] i zove se ''[[Naadam]]'' . Na taj dan sjećaju se revolucije od 1921. kad je protjerana kineska okupacijska vojska. Međutim, cijena za to je plaćena velikom ovisnošću od tadašnjeg [[SSSR]]a. U to se vrijeme održavaju natjecanja u [[mongolsko hrvanje|mongolskom hrvanju]], gađanju [[luk (oružje)|lukom]] i konjičke utrke jednogodišnjaka.
 
Dan [[26. studenog]] je također nacionalni praznik u čast osnivanja Narodne Republike Mongolije 1924. godine.
124.906

uređivanja