Mislav: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 49:
To je bio prvi dar što ga je splitska crkva dobila od hrvatskog vladara na hrvatskom zemljištu, ali i mudar politički potez, jer je splitska crkva tada bila na [[bizant]]skom teritoriju i pod [[carigrad]]skim [[patrijarh]]om. Bio je to početak uspostavljanja dobrih odnosa s dalmatinskim gradovima i njihova približavanja Primorskoj Hrvatskoj.
 
Još boljom organizacijom vojne snage na kopnu i na moru, knez Mislav sve je više jačao hrvatsku kneževinu. Uvijek je imao na raspolaganju velik broj pješaka i konjanika, koji su tada rabili lukove sa strjelicamastrelicama, mačeve, koplja i drugo oružje. Na raspolaganju je imao i dobar broj brodova s odgovarajućom posadom mornara-ratnika. Od [[840.]] godine morali su se [[Neretvani]] i [[Hrvati]] boriti, zajedno s [[Bizant]]om i Mlečanima protiv zajedničke opasnosti – [[Arapi|arapskih]] gusara koji su opsjedali [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], [[Dubrovnik]] i ostale krajeve u [[Jadransko more|Jadranu]]. Čini se da se u to vrijeme dogodilo i oslobođenje primorskih Hrvata od franačke vlasti. [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]'' (gl. 30) spominje o sedmogodišnjoj borbi ovih Hrvata protiv [[Franci|Franaka]] i konačnoj pobjedi Hrvata.
 
Prema recentnoj reviziji nalaza pronađenih na lokalitetu [[Begovača]] u Biljanima Donjim kod [[Zadar|Zadra]], ime kneza Mislava zapisano je na dedikacijskom natpisu oltarne ograde. Rekonstruirani natpis preveden na hrvatski jezik glasi: "Od darova Božjih i... ...u vrijeme kneza Mislava... ...sa suprugom... ...za spas duše svoje obnovio je ovaj hram".<ref>I. Josipović, "Prijedlog za čitanje imena kneza Mislava na natpisu s Begovače", ''Archaeologia Adriatica'' 6 (2012), str. 129–148. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=157091]</ref>